Mediji: SAD navodno traže od Izraela da obustavi napade na iranska naftna postrojenja

Foto: Agencije

Predsjednik Izraela Isak Hercog branio je napade na ciljeve u Teheranu, navodeći da su pogođeni naftni resursi bili pod kontrolom vojske i da ih iranska vlada koristi za finansiranje svojih operacija.

U intervjuu za njemački list „Bild“ rekao je da se sredstva iz tih resursa koriste za „finansiranje ratne mašinerije“.

Tokom vikenda izraelsko ratno vazduhoplovstvo bombardovalo je i zapalilo skladišta nafte u Teheranu.

Stručnjaci su upozorili na moguće dugoročne posljedice po životnu sredinu, dok je Svjetska zdravstvena organizacija upozorila na rizik od kontaminacije hrane, vode i vazduha.

Iran je potom pokrenuo novi talas raketnih napada na Izrael, tokom kojeg su sirene za uzbunu aktivirane više puta tokom noći i ranog jutra, uključujući područje Tel Aviva.

Prema navodima spasilačke službe Magen David Adom, nije bilo povrijeđenih.

Korpus islamske revolucionarne garde potvrdio je napade, navodeći da su ciljevi pogođeni u mjestu Ber Jakov, jugoistočno od Tel Aviva, u 37. talasu raketnih udara u kojem su korišćene balističke rakete sa više bojevih glava.

Iranski mediji su, takođe, javili da su napadnuti američki ciljevi u Erbilu i Bahreinu.

Izraelska vojska saopštila je da su njene vazduhoplovne snage u zapadnom Iranu „neutralisale“ tim koji je pripremao lansiranje dronova ka Izraelu i da nastavljaju operacije usmjerene na uništavanje iranske infrastrukture za lansiranje balističkih raketa. 

Iran pisao Guterešu

Iran je uputio pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu u kojem je upozorio na društvene i ekološke posljedice američko-izraelskog rata protiv te zemlje i pozvao na hitnu međunarodnu akciju.

Potpredsjednica i šefica iranskog Ministarstva za zaštitu životne sredine Šina Ansari poručila je u pismu Guterešu da je iranska civilna infrastruktura meta napada od početka masovnih američko-izraelskih udara 28. februara.

Ona je navela da su vazdušni napadi 7. marta uveče bili usmjereni na nekoliko skladišta goriva u Teheranu, što je dovelo do ispuštanja ogromnih količina otrovnih ugljikovodičnih gasova, kao i sumpornih i azotnih oksida u atmosferu.

Ansari je izrazila ozbiljnu zabrinutost da bi ispuštanje ovih zagađivača moglo izazvati krizu zagađenja vazduha u Teheranu i susjednom Karadžu, te da je ozbiljno ugrozilo zdravlje stanovništva, posebno starijih i osoba koje već imaju respiratorne i kardiovaskularne bolesti.

Dodala je da je kiša 8. marta ujutru širila opasne supstance kisele prirode koje bi mogle ozbiljno da oštete pluća, vodne resurse i prirodne ekosisteme.

Ansari je naglasila da takvi napadi predstavljaju očigledno kršenje međunarodnih obaveza u vezi sa zaštitom životne sredine i pozvala Ujedinjene nacije da osude napade i pozovu odgovorne na odgovornost.