Ne radi se o teoriji niti o nagađanju sa društvenih mreža. Radi se o zvaničnom dokumentu američke Centralne obavještajne agencije koji pokazuje da su američke službe godinama ozbiljno razmatrale mogućnost manipulacije elektronskim izbornim sistemima i prikupljale podatke o konkretnim tehnikama kojima bi to moglo biti izvedeno.
U središtu dijela tih izvještaja nalazi se Venecuela. A u njima se pojavljuje i ime Smartmatic. To je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu jer upravo Smartmatic BH danas predvodi grupu kompanija kojoj je Centralna izborna komisija BiH povjerila posao uvođenja sistema biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića.
Vrijednost ugovora iznosi 74.527.455,84 KM. Ugovor obuhvata opremu, softver, tehničku podršku, štampanje i distribuciju glasačkih listića, dok je za posebno razvijeni ili prilagođeni softver predviđeno da izvorni kod postane vlasništvo CIK-a BiH.
Šta je otkrila CIA?
Dokument od šest stranica nosi naziv „Summary of Select Intelligence Reporting from 2004–2020 on Venezuela’s Electronic Voting Manipulation Capabilities“. U njemu CIA navodi da su obavještajni podaci od 2004. do 2020. godine pokazivali trajno interesovanje venecuelanskih vlasti i, prema procjeni Agencije, vjerovatno određeni nivo sposobnosti za manipulaciju elektronskim izbornim sistemima, uključujući tehnologiju Smartmatica.
Posebno je zanimljiv izvještaj koji se odnosi na predsjedničke izbore u Venecueli 2012. godine. Prema informacijama sadržanim u dokumentu, venecuelanske obavještajne strukture, izborna administracija i predstavnici Smartmatica povezivani su sa planiranjem korišćenja unaprijed programiranih glasačkih uređaja radi uticaja na izborni rezultat. CIA pritom stavlja važnu ogradu: raspoložive informacije nisu definitivno dokazale da je velika elektronska prevara zaista uspješno sprovedena na konkretnim izborima. Ali dokument potvrđuje nešto drugo što je za BiH danas možda još važnije.
Takva manipulacija smatrana je tehnički mogućom. Kako promijeniti rezultat, a da izgleda autentično?
Najzanimljiviji dio dokumenta odnosi se na 2020. godinu. CIA opisuje informacije prema kojima su razvijani planovi za stvaranje virtuelnih glasačkih uređaja koji bi oponašali stvarne uređaje uključene u izborni sistem. Plan je uključivao repliciranje digitalnih zapisa i hash datoteka, oponašanje legitimnih glasačkih uređaja i zamjenu podataka tako da izmijenjeni glasovi izgledaju kao da su stigli iz stvarnih, regularnih uređaja.
To potpuno mijenja način na koji treba posmatrati pitanje elektronske bezbjednosti izbora. Najjednostavnija predstava izborne manipulacije jeste da neko „upiše“ dodatnih hiljadu ili deset hiljada glasova. Ovdje se govori o mnogo ozbiljnijem scenariju. Promijeniti podatke, a zatim učiniti da digitalni trag izgleda kao da ništa nije mijenjano. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih je Bijela kuća u julu objavila ove dokumente u okviru materijala o ranjivostima elektronskih izbornih sistema i sistema za prebrojavanje glasova.
A sada ista tehnologija dolazi u BiH
Ovdje stvari postaju relevantne za nedjeljne izbore. Centralna izborna komisija BiH 19. marta odabrala je grupu ponuđača koju predvodi Smartmatic BH d.o.o. Sarajevo, a u kojoj se nalaze i Smartmatic International Holding B.V. iz Amsterdama i DSC Agencija za zaštitu ljudi i imovine. Ugovor je potpisan u maju. Nova tehnologija obuhvata biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, uz pripadajući softver i tehničku infrastrukturu. Sama činjenica da se Smartmatic pojavljuje u dokumentu CIA-e, naravno, nije dokaz da će neko manipulisati izborima u Bosni i Hercegovini.
Ali jeste dovoljan razlog da se mogućnost elektronske manipulacije više ne može odbacivati kao nešto tehnički nemoguće ili kao puka „teorija zavjere“. Američka obavještajna služba takve mogućnosti analizirala je godinama. I opisala ih vrlo konkretno.
Zato papir postaje ključan
Upravo zbog toga vjerovatno najvažnija zaštita na izborima u BiH nije sam skener. To je glasački listić. CIK je za Opšte izbore 2026. predvidio korišćenje posebnih izbornih tehnologija, uključujući skeniranje glasova i dalju obradu rezultata, ali papirni glasački listići ostaju dio sistema i omogućavaju naknadnu kontrolu. Ako postoji papirni original, elektronski rezultat može biti provjeren. Ako se pojave odstupanja, mora se moći utvrditi šta se nalazi na stvarnim glasačkim listićima, a šta je evidentirao elektronski sistem. To će u nedjelju biti jedan od najvažnijih testova novog izbornog modela. Ne samo koliko brzo će biti objavljeni rezultati. Nego da li se rezultat koji je dala mašina može nezavisno potvrditi fizičkim glasačkim listićima.
Deklasifikovani CIA dokument pokazuje zašto je to važno. Elektronska manipulacija izbornim podacima nije nešto što američke službe smatraju nezamislivim. Naprotiv, godinama su proučavale načine na koje bi ona mogla biti izvedena, uključujući scenarije u kojima izmijenjeni podaci izgledaju kao legitimni.
Zato je pred izbore u BiH sasvim legitimno tražiti odgovor na jedno pitanje: Može li se svaki elektronski rezultat, bez oslanjanja na softver i proizvođača sistema, nezavisno potvrditi stvarnim glasačkim listićima?
Ako može, papir će biti najbolja kontrola mašine. Ako ne može, onda problem nije nepovjerenje birača. Problem je sam sistem.
Izvor: 365banjaluka.com






Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Crnadak u Beču istog dana kada Felinger stavlja kačket PSS!?
Stručnjaci pokopali Draškov famozni električni tramvaj
Vučić se obraća javnosti povodom presuda u Hagu
Blanuša ponovo bježi od TV duela sa Minićem: Izgovori se nižu
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima