Rat Izraela i SAD s Iranom donio i lavinu dezinformacija: Kako prepoznati lažni i AI generisani video

Foto: Agencije

U analizi objavljenoj na platformama BBC News, stručnjaci navode da je njihov tim proteklih dana radio na razdvajanju stvarnih događaja od manipulacija, dok su fotografije i videozapisi preplavljivali mreže nakon tri dana intenzivnih napada u regiji.

BBC-jev tim objavio je niz smjernica za prepoznavanje lažnih videa koji se masovno dijele tokom sukoba između Izraela, Irana i Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Klix.

1. Provjera porijekla snimka

Najčešći oblik manipulacije, kako navode, nije umjetna inteligencija, već takozvana rekontekstualizacija – korištenje starih snimaka iz drugih ratova, poput Sirije, Iraka ili Libije, i njihovo predstavljanje kao aktuelnih.

Građanima se savjetuje da naprave screenshot ključnog kadra iz videa i koriste alate poput Google Lensa ili drugih servisa za obrnutu pretragu slika. Ako se ista snimka pojavljuje u medijima od prije nekoliko godina, riječ je o lažnom predstavljanju.

2. Prepoznavanje AI generisanog sadržaja

Sve je više snimaka proizvedenih uz pomoć alata umjetne inteligencije, poput OpenAI-jevog sistema Sora ili Googleovog modela Veo.

BBC upozorava na nekoliko karakterističnih znakova:

Logičke greške – na primjer, na jednom viralnom snimku kola hitne pomoći nalazila su se na mjestu eksplozije prije nego što je do same eksplozije došlo.

Vizuelne anomalije – kamenje koje se pomjera bez razloga, ljudi koji su nesrazmjerni u odnosu na vozila, te nečitak ili “razliven” tekst na zastavama i tablama.

Kratko trajanje – AI snimci su često dugi svega nekoliko sekundi jer modeli još uvijek teško održavaju vizuelnu dosljednost u dužem trajanju.

3. Snimci iz videoigara

Često se, kako navodi BBC, koriste i kadrovi iz vojnih simulacija poput Arma 3 ili Microsoft Flight Simulator, naročito noćne scene protivvazdušne odbrane koje djeluju izuzetno realistično.

Preporučuje se obraćanje pažnje na ponavljajuće pokrete vatre i dima, karakteristične za igre, kao i provjera eventualnih vodenih žigova s platformi poput TikToka, koji mogu voditi do profila specijalizovanih za gejming sadržaj.

4. Geolociranje i provjera službenih izvora

Tim koristi metodu geolociranja, odnosno poređenje objekata, ulica i planinskih silueta sa satelitskim snimcima dostupnim putem Google Mapsa i Google Eartha.

Ako se, naprimjer, tvrdi da video prikazuje napad na Teheran, a arhitektura odgovara Bagdadu ili Gazi, riječ je o dezinformaciji. Takođe, savjetuje se provjera izvještavaju li kredibilne agencije poput Reuters ili Associated Press o istom događaju. Ako se navodi masovno razaranje, a nijedan relevantan medij to ne potvrđuje, potreban je dodatni oprez.

5. Analiza profila koji dijeli sadržaj

Posebno se upozorava na profile s “plavom kvačicom” na mreži X, koji nisu nužno pouzdani. Mnogi korisnici, navodi BBC, kupuju pretplatu kako bi dobili veću vidljivost i ostvarili zaradu od pregleda, zbog čega svjesno dijele šokantne, ali netačne snimke.

Savjetuje se provjera biografije profila, datuma kreiranja naloga i ranijeg sadržaja, jer se često ispostavi da je riječ o parodijskim ili nedavno preimenovanim profilima.

Šta je do sada razotkriveno?

Tokom dana tim BBC Verify je razotkrio više manipulacija, uključujući:

Fotografiju navodne ogromne eksplozije na iračkom aerodromu koja je generirana uz pomoć umjetne inteligencije.

Manipulisane satelitske snimke s Google Eartha kojima se pokušalo prikazati oštećenje baze američke mornarice.

Lažne profile na društvenim mrežama koji su se predstavljali kao nalozi visokog iranskog vjerskog zvaničnika.

Istovremeno, tim je potvrdio autentičnost pojedinih snimaka koji su uključeni u izvještavanje BBC News, među kojima su:

Kadrovi američkih borbenih aviona oborenih iznad Kuvajta u, kako se navodi, incidentu “prijateljske vatre”.

Snimci požara u naftnoj rafineriji u Saudijskoj Arabiji nakon napada dronom.

Videozapis dima koji se uzdiže iznad francuske pomorske baze u Abu Dhabiju.

Iz BBC-ja poručuju da njihov tim nastavlja raditi i tokom večeri na provjeri materijala pristiglih iz zone sukoba.

“Prije nego što podijelite dramatičan video, zastanite i zapitajte se: Ko je to objavio, gdje je snimljeno i da li je taj sadržaj postojao na internetu i prije današnjeg dana”, zaključuju iz BBC-ja.