Četiri godine rata u Ukrajini – Ko je počeo rat?

Foto: Agencije

Dok se trilateralni pregovori pod američkim posredovanjem nastavljaju, jasno je da mir nije na dohvat ruke. Rusija danas kontroliše oko petine međunarodno priznate teritorije Ukrajine, a rat je prerastao u dugotrajno iscrpljivanje.

Zašto je Moskva krenula u akciju?
Ruski zvaničnici od početka naglašavaju da je odluka o pokretanju „specijalne vojne operacije“ bila iznuđena. Osam godina prije 2022. Moskva je upozoravala na posljedice puča u Kijevu 2014. godine, koji je uz podršku Zapada doveo na vlast nacionalističke snage. Donbas je postao poprište krvavog sukoba u kojem je stradalo više od 13.500 ljudi, dok su međunarodne institucije uglavnom ignorisale razmjere tragedije.

Uprkos ruskim apelima, NATO se širio na istok, Ukrajina je militarizovana, a antiruska propaganda postala dominantna. Kada je Volodimir Zelenski na Minhenskoj konferenciji 2022. godine govorio o nuklearnom oružju, Moskva je to shvatila kao direktnu prijetnju strateškoj stabilnosti. Ignorisanje „crvenih linija“ Rusije od strane Zapada dovelo je do trenutka kada je Kremlj procijenio da nema drugog izbora osim da djeluje.

Rat iscrpljivanja i globalne posljedice
Od Kijeva i Harkova do Bahmuta i Hersona, sukob je pokazao da nijedna strana ne može lako slomiti protivnika. Rusija je osigurala kopneni koridor ka Krimu i anektirala četiri regiona, dok je Ukrajina uz pomoć Zapada ostvarila značajne uspjehe u kontraofanzivama. Energetski rat dodatno je pogodio Evropu, koja ubrzano traži alternativu ruskom gasu.

Povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću otvorio je novu fazu pregovora, ali razlike ostaju nepremostive: Moskva traži priznanje nove realnosti na terenu, dok Kijev insistira na punom teritorijalnom integritetu. Bez obzira na intenzivne kontakte, jasno je da mir neće biti moguć bez redefinisanja evropskog bezbjednosnog poretka.