Minhenska konferencija: Ovacije za Rubija, Zelenski upozorio Evropu

Foto: Agencije

Dok američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) uvjerava saveznike da SAD i Evropa „pripadaju jedna drugoj“, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) tvrdi da ruski predsjednik Vladimir Putin (Vladimir Putin) ne poznaje život bez rata, a britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) poziva na buđenje „uspavanog diva“ – evropske vojne industrije.

Šezdeset druga Minhenska bezbjednosna konferencija započela je u atmosferi duboke neizvjesnosti, okupljajući više od 60 šefova država u hotelu „Bajerišer hof“ (Bayerischer Hof). Nakon godinu dana nove administracije Donalda Trampa (Donald Trump), evropski lideri su u Minhenu morali direktno od Marka Rubija (Marco Rubio) čuti da li SAD i dalje garantuju bezbjednost Evrope (Član 5 NATO-a). Glavni cilj je bio da se spriječi „razvod“ između Vašingtona i Brisela, što objašnjava Rubijev naglasak da „pripadaju jedni drugima“, ali uz stroge uslove.

Donosmo kratki pregled događanja drugog dana konferencije:

Rubio: Kraj „opasne zablude“ o svijetu bez granica

Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) izazvao je stojeće ovacije govorom u kojem je ideju o svijetu bez granica nazvao „glupom idejom koja ignoriše ljudsku prirodu.“ On je naglasio da pod administracijom Donalda Trampa (Donald Trump) SAD planiraju obnovu, ali ne žele saveznike koji samo „racionalizuju narušeni status kvo.“

„Ne želimo slabe saveznike. Želimo vidjeti Evropu koja se može sama braniti. Zapad može prosperirati samo ako kontroliše svoje granice. To nije ksenofobija, već temeljni čin nacionalnog suvereniteta.“

Zelenski: „Možete li zamisliti Putina bez rata?“
Ukrajinski lider Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) održao je dramatičan govor u kojem je ruskog predsjednika opisao kao čovjeka potpuno izolovanog od stvarnosti.

„On ne živi kao obični ljudi. Ne hoda ulicama, nećete ga vidjeti u kafiću. Njegovi unuci ne idu u obične vrtiće - obične stvari ga ne zanimaju. Možete li zamisliti Putina bez rata? Budite iskreni.“

Zelenski je istakao da su svi energetski objekti u Ukrajini oštećeni, te da se zemlja svakog mjeseca suočava sa preko 6.000 jurišnih dronova i hiljadama projektila. Pozvao je NATO da donese odluku o članstvu Ukrajine, naglasivši da je „nepametno držati najjaču vojsku Evrope izvan saveza.“

Upozorio je i da je iluzorno vjerovati da bi podjela Ukrajine spriječila rat, uspoređujući situaciju s Minhenskim sporazumom 1938. 

Zelenski je posebno oštro napao režim u Teheranu (Tehran), ističući da iranski dronovi sa mlaznim motorima svakodnevno ubijaju Ukrajince.

„Iranski režim mora biti odmah zaustavljen“, poručio je, uz apel Sjedinjenim Američkim Državama da potpišu bezbjednosne garancije prije bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Starmer: Evropska vojna industrija je fragmentirana i spora
Britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) iznio je poražavajuće poređenje: dok SAD koriste samo jednu vrstu borbenog tenka, Evropa ih koristi deset. On je najavio da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine poslati udarnu grupu nosača aviona predvođenu brodom „HMS Princ od Velsa“ (HMS Prince of Wales) u Sjeverni Atlantik.

„Evropa je uspavani div. Naša ekonomija je deset puta jača od ruske, ali prečesto je taj potencijal manji od zbira svojih dijelova. Rusija je počinila stratešku grešku koja je rezultirala sa više od milion žrtava, ali se oni ponovo naoružavaju. Moramo izgraditi 'tvrdu moć' jer je to valuta ovog doba.“

Da li je prijetnja oko Grenlanda završena?
Na pitanje o Grenlandu, novinarka Kristijan Amanpur upitala je Starmera da li je ta prijetnja sada okončana.

Odgovarajući, Kir Starmer rekao je da mu je drago što je pitanje Grenlanda sada u fazi dijaloga, ponovo naglasivši da je bezbjednost na Arktiku zaista važna za sve.

Dodao je da su sedmice intenzivne diplomatije bile vrlo poučne. Objasnio je kako je Ujedinjeno Kraljevstvo tom izazovu pristupilo na uobičajen britanski način – kombinacijom zdravog razuma, pragmatizma i čvrstog držanja načela suvereniteta.

Fon der Lajen dobila aplauz
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) upozorila je da se ne smije nasjedati na ruski narativ o uspjehu rata. Istakla je da je "Putinov plan o brzoj okupaciji propao", te da je "Rusija danas potpuno izolovana uz vrtoglavu inflaciju".

Kao konkretne izazove navela je pitanja teritorija, carina i tehnološke regulative. Zbog svega toga, zaključila je uz pljesak publike: Evropa nema drugog izbora nego postati nezavisna.

Kineski šef diplomatije i Makron
Istovremeno, kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji (Wang Yi) pozvao je na saradnju, upozoravajući da „odvajanje od Kine vodi u sukob“. On je kritikovao Japan zbog stavova o Tajvanu (Taiwan) i poručio da Kina ostaje stub mira, uprkos očiglednim izazovima u odnosima sa Zapadom.

Vang je naglasio da Kina i EU "nisu sistemski rivali ili strateški konkurenti" i pozvao na istinski multilateralizam. Govoreći o Ukrajini, rekao je da Kina želi političko rešenje i podržava pregovore. 

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) naglasio da Evropa mora potvrditi svoj globalni položaj.

Regionalni fokus: Sastanci Vučića u Minhenu
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iskoristio je prilike na marginama konferencije za niz važnih susreta. Nakon razgovora sa američkim senatorima predvođenim Džin Šahin (Jeanne Shaheen), Vučić se sastao sa njemačkim i slovačkim zvaničnicima.

On je istakao da Srbija nastavlja dijalog i saradnju u vremenu „tektonskih promjena u svijetu“, naglašavajući značaj odnosa sa Njemačkom i realizaciju projekata u oblasti energetike i infrastrukture.