Važan tekst u „Vašington tajmsu“: Republika Srpska zaslužuje nezavisnost

Foto: Alexander Hunter/The Washington Times

Tekst iznosi ozbiljan i argumentovan stav da pitanje ustavnog statusa Republike Srpske nije izraz radikalizma, već pitanje demokratskog legitimiteta i dosljedne primjene međunarodnog prava. U središtu pažnje su pravo na samoopredjeljenje, bezbjednosni izazovi u regionu i, kako se navodi, potreba da se realno sagleda stanje u BiH.

Republika Srpska zaslužuje nezavisnost -

„Trampov mandat je naša šansa“ – MIŠLJENJE:

Na spoljašnjem zidu Ambasade Irana u Sarajevu stoji natpis: „U znak sjećanja na iranske muškarce koji su žrtvovali svoje živote za mir u Bosni i Hercegovini.“

Autori navode da bi ta poruka mogla iznenaditi mnoge Amerikance, koji nisu upoznati sa dugom istorijom prodora islamističkog svijeta na Balkan.

Za Srbe u Republici Srpskoj – koja zajedno sa Federacijom BiH čini Bosnu i Hercegovinu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine – veze regiona sa ekstremizmom, kako se ističe, dobro su poznate. Prema tekstu, ti uticaji danas postaju sve izraženiji.

„Crkve preuzimaju muslimani. Radikalizovane grupe se podstiču“, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u ekskluzivnom intervjuu za „Vašington tajms“.

Podsjeća se da je Dodik ovog ljeta osuđen na godinu dana zatvora (kazna je kasnije preinačena u novčanu) i da mu je Sud BiH zabranio obavljanje funkcije u Republici Srpskoj u trajanju od šest godina. U tekstu se naglašava da nijedan od sedam aktuelnih sudija tog suda nije iz Republike Srpske.

Njegov „prekršaj“, kako se navodi, bio je odbijanje da primijeni odluke Kristijana Šmita, visokog predstavnika za BiH. Šmit, njemački državljanin, imenovan je 2021. godine od strane Savjeta za sprovođenje mira da upravlja procesima u BiH. Autori posebno ukazuju na činjenicu da strani birokrata, postavljen od drugih birokrata, ima ovlašćenje da nameće odluke izabranim institucijama.

Dodik je za list rekao da su radikalni muslimani u regionu „finansirani od istih ljudi koji finansiraju Islamsku državu – Iran, Saudijska Arabija i drugi“.

Tekst podsjeća da su početkom 2010-ih stotine bosanskih muslimana pristupile Islamskoj državi, regrutovane snažnom propagandnom mašinerijom, te da su se mnogi kasnije vratili na Balkan.

Citira se i izvještaj Atlantske inicijative iz 2015. godine, prema kojem „povratnici sa stranih ratišta iz Sirije i Iraka – borbeno prekaljeni, obučeni za rukovanje oružjem i eksplozivom i ideološki radikalizovani – predstavljaju direktnu prijetnju bezbjednosti Bosne i Hercegovine, ali i regiona i šire“.

Dodik je naveo da su neki od njih „čak obučavani u Sarajevu“ prije odlaska na Bliski istok.

Podsjeća se i da je Iran, prema natpisu na ambasadi u Sarajevu, tokom rata slao borce i oružje u pomoć bosanskim muslimanima protiv Srba. U tekstu se citira izvještaj agencije UPI iz 1993. godine, prema kojem se „nekoliko hiljada pripadnika Iranske revolucionarne garde borilo uz bosanske muslimane u pokušaju Teherana da uspostavi fundamentalističko uporište u Evropi“.

Prema ocjeni autora, Republika Srpska danas trpi posljedice tih procesa.

U januaru je, kako se navodi, Federacija BiH proglasila „državnom imovinom“ dva pravoslavna groblja, kapelu i crkvu povezane sa njima, kao i još jedan hram. Srbi u tom području, uključujući i parohiju Srpske pravoslavne crkve, o tome su, prema tekstu, saznali iz medija. Taj potez se tumači kao dio šireg trenda rastućeg ekstremizma i popuštanja pred tim pojavama.

„U pretežno muslimanskim dijelovima Republike Srpske lokalna policija ne može ni da uđe. Nije im dozvoljeno da hapse te ekstremiste“, rekao je Dodik.

On je naglasio da je to jedan od ključnih razloga zbog kojih pitanje nezavisnosti Republike Srpske mora uskoro biti otvoreno.

„Stvari se pogoršavaju. Zato smo sada došli ovdje“, rekao je Dodik, misleći na nedavnu posjetu Vašingtonu, kojoj je prethodila posjeta Izraelu i sastanak sa premijerom Benjaminom Netanjahuom.

„Izgubili smo previše da bismo se oslanjali na bilo kakav dijalog… Uskoro ćemo sa našim prijateljima napraviti važnu procjenu u vezi sa nezavisnošću. Bez države nema slobode.“

Dodik i njegovi saveznici, kako se navodi, zalažu se za priznanje tri države na prostoru sadašnje BiH – jedne za Srbe, jedne za Hrvate i jedne za Bošnjake.

„Bosna i Hercegovina je slomljeno društvo. Oduvijek je bila podijeljena; bila je neuspjela država od svog nastanka“, rekao je Dodik.

On smatra da u postojećem okviru nema dobre perspektive za zapadne vrijednosti, da mladi odlaze i da je natalitet u padu. Prema njegovim riječima, tokom administracija Baraka Obame i Džozefa Bajdena, Republika Srpska je izgubila mnoga prava garantovana Dejtonskim sporazumom.

„Oduzeta nam je vojska, oduzeta nam je granična policija, oduzima nam se imovina“, naveo je Dodik.

Zaključio je da je došao trenutak da Republika Srpska afirmiše svoje pravo na samoopredjeljenje.

„Dolazi trenutak u međunarodnim odnosima kada razgovori više ne funkcionišu. Sa nezavisnošću, svi bi bili u miru. Niko ne bi mogao da nameće bilo šta drugome. Nikada nismo pokušali da živimo jedni pored drugih na ovaj način. Dozvolite nam da donosimo sopstvene odluke. Mandat predsjednika Trampa je naša šansa za nezavisnost“, poručio je Dodik za „Vašington tajms“.

washingtontimes.com