Stanivuković glumi zaštitnika novinara, a godinama ih javno proziva i ponižava

Foto: Agencije

Stanivuković u svojoj objavi zahtijeva „hitnu i najstrožu sankciju“ za napadača, poručuje da je „napad na novinare napad na istinu“ i ističe BN televiziju kao simbol slobodnog novinarstva. Sve to dolazi iz usta čovjeka koji je, dok je bio poslanik i kasnije gradonačelnik Banjaluke, upravo novinare javno etiketirao, ismijavao, izlagao poruzi, a u pojedinim slučajevima i svjesno gurao u atmosferu linča.

Još 2021. godine Udruženje novinara Republike Srpske zvanično je osudilo, kako su naveli, „kontinuirano neprimjeren način ophođenja“ Stanivukovića prema novinarima Alternativne televizije. Na konferencijama za medije u zgradi Gradske uprave, ali i van nje, gradonačelnik je izvještače ATV-a javno etiketirao, omalovažavao i ismijavao, stvarajući neprijateljsku atmosferu prema ljudima koji su samo radili svoj posao. Posebno zabrinjava podatak da su se takvi incidenti dešavali neposredno nakon njegovih javnih nastupa, kada su novinari ATV-a doživljavali neprijatnosti, pa čak i pokušaje fizičkog napada.

Jedan od najilustrativnijih primjera dogodio se na Trgu Republike Srpske ispred zgrade RTRS-a, kada je Stanivuković održao konferenciju praćenu okupljenim pristalicama. Nakon pitanja koja mu nisu bila po volji, novinarka i ekipa ATV-a dočekani su zvižducima i psovkama. Umjesto da smiri situaciju, gradonačelnik je dolio ulje na vatru rečenicom „jedan mikrofon manje“, dok je masa verbalno napadala novinare. Time je, svjesno ili ne, novinarku izložio linču okupljenih, jasno šaljući poruku da određeni mediji nisu dobrodošli.

Sličan odnos Stanivuković je pokazivao i prema novinarima portala Žurnal. Umjesto da odgovori na uredno upućene zahtjeve u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske, gradonačelnik je sazivao konferencije na kojima je novinare vrijeđao, javno ih prozivao i bez ikakvih dokaza njihove tekstove proglašavao „lažima“. Zbog takvog ponašanja, Žurnal je najavio i tužbe protiv Stanivukovića, a reagovalo je i Udruženje BH novinari, upozoravajući da etiketiranje i javno „obračunavanje“ sa medijima nije način na koji jedan javni funkcioner treba da se ponaša.

Ni godinama kasnije, obrazac ponašanja se nije promijenio. Tokom 2025. godine Stanivuković je prekinuo konferenciju za medije i napustio govornicu samo zato što mu se nije svidjelo konkretno pitanje novinarke Srpskainfo o kolektivnom ugovoru i platama u javnim vrtićima. Umjesto odgovora, uslijedila je nervozna reakcija i poruka da je pitanje „nečuveno“.

Zbog svega navedenog, Stanivukovićevo poziranje kao beskompromisnog zaštitnika novinara djeluje krajnje neuvjerljivo. Sloboda medija ne brani se selektivno – samo onda kada je riječ o „prijateljskim“ redakcijama ili politički podobnim pitanjima. Ona se brani dosljedno, svaki put i prema svakom novinaru, bez obzira na uređivačku politiku ili kritički ton.

Dok god gradonačelnik Banjaluke ne preuzme odgovornost za vlastite postupke iz prošlosti i ne promijeni odnos prema medijima koji mu postavljaju neugodna pitanja, njegove poruke o zaštiti novinara ostaće samo još jedna politička objava – glasna, ali prazna.