Drugi dan Božića – Sabor Presvete Bogorodice: običaji, vjerovanja i značenje

Foto: Agencije

Nakon Božića, koji je prvi i najradosniji praznik hrišćana, drugi dan velikog praznika posvećen je Presvetoj Bogorodici – majci Isusa Hrista. U Srpskoj pravoslavnoj crkvi ovaj dan obilježava se kao Sabor Presvete Bogorodice, a u narodnom predanju vezuje se za sabiranje dobrih djela, praštanje i jačanje porodičnih i prijateljskih veza.

Drugi dan Božića u narodu se naziva i Božji dan, a obilježava se svečano. Tada se odlazi u posjete kumovima, prijateljima i komšijama, a u domove se primaju gosti. Prema običajima, svako ko se pojavi na kućnom pragu treba biti dočekan s radošću i gostoprimstvom, jer se vjeruje da odbijanje gosta donosi nesreću.

U mnogim krajevima zadržali su se stari običaji. U Vojvodini se tradicionalno prežu konji, najčešće vrani i bijeli, dok se ponegdje i danas može vidjeti običaj koleda – grupa maskiranih mladića obilazi domaćinstva, pjeva koledarske pjesme i domaćinima želi zdravlje, sreću i napredak. U nekim mjestima mladi se okupljaju na raskršćima ili u crkvenim portama, gdje igraju kolo ili na okićenim konjima simbolično „vijaju“ Božić.

Prema narodnoj tradiciji, nevjeste drugog dana Božića odlaze u svoj rod, gdje ostaju nekoliko dana, čime se dodatno učvršćuju porodične veze.

Trećeg dana Božića, 9. januara, Srpska pravoslavna crkva proslavlja Svetog arhiđakona i prvomučenika Stefana (Stevandan), koji veliki broj srpskih porodica obilježava kao krsnu slavu.

Božićni praznici traju do Malog Božića, odnosno 14. januara, a do Krstovdana se ne posti. Tokom ovih dana ljudi se pri susretu pozdravljaju tradicionalnim božićnim pozdravom, uz rukovanje i bratski poljubac, u duhu mira, radosti i zajedništva.