Razbijen protest protiv nasilja nad ženama u Istanbulu

Turska policija je spriječila protesnu šetnju u Istanbulu povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Predsjednik Turske je istim povodom izjavio da ni jedna žena ne smije da bude izložena nasilju. Istanbulsku konvenciju Savjeta Evrope o zašti žena od nasilja i poslije 11 godina od osnivanja u mnogim zemljama kritikuju konzervativni političari.

Foto: Agencije

Prema podacima grupe "Zaustavićemo femicid" najmanje 349 žena je ubijeno u Turskoj od početka godine.

Pa ipak, turska policija je juče u petak u Istanbulu razbila protest organizovan povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Učesnici protest su pozvali na okončanje nasilja nad ženama i povratak Turske sporazumu koji ima za cilj da ih zaštiti, a desetine ljudi je privedeno.

Takođe juče, govoreći na događaju povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, predsjednik Turske Redžep Erdogan je rekao da će "stalno podizati letvicu" u spriječavanju nasilja nad ženama.

"Ne možemo dati saglasnost da i jedna žena bude izložena nasilju", rekao je on.

Turska se prošle godine povukla iz Istanbulske konvencije Savjeta Evrope koja ima za cilj zaštitu žena od svih vidova nasilja i sprječavanje, procesuiranje i eliminiranje nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Ovu odluku je donio predsednik Erdogan, bez parlamentarne debate i glasa turskog civilnog društva.

Odluka da se napusti konvencija uslijedila je nakon što su neki zvaničnici Erdoanove islamističke partije tvrdili da je to u suprotnosti sa konzervativnim vreijdnostima Turske kao i da konvencija podstiče razvod i podriva tradicionalnu porodičnu zajednicu.

Istanbulska konvencija je prvi evropski ugovor i najdalekosežniji međunarodni ugovor za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. U Istanbulskoj konvenciji se navodi da muškarci i žene imaju jednaka prava i obavezuju se vlasti zemlje da preduzmu korake da spriječe nasilje nad ženama, zaštite žrtve i počinioce izvedu pred sud.

Konvencija predviđa zaštitu od oblika nasilja koji često nisu ugrađeni u nacionalne zakone, poput seksualnog uznemiravanja ili prisilnog braka, te zahzjeva zaštitu za sve žrtve, bez obzira na godine, porijeklo, seksualnu pripadnost ili imigracijski status. Osnovana je 2011. godine, a do sada su je potpisale 34 države, a 12 još uvijek nije.

Konzervativni političari i grupe smatraju da Konvencija prijeti “tradicionalnim” porodicama, promoviše homoseksualnost i takozvanu “rodnu ideologiju” i nagriza “nacionalne vrijednosti”.

Poljski ministar pravde Zbignew Ziobro najavio je u julu prošle godine da će tražiti povlačenje ove zemlje iz Konvencije. Mađarski parlament blokirao je ratifikaciju u maju prošle godine. Slovački parlament je nekoliko puta blokirao ratifikaciju, poslednji put u februaru prošle godine. Hrvatskoj je trebalo pet godina nakon potpisivanja da ratifikuje Konvenciju, uz veliko protivljenje desničarskih grupa i pritiske Katoličke crkve.

Azerbejdžan i Rusija su jedine države Vijeća Evrope koje još uvijek nisu potpisale sporazum.

Crna Gora je Istanbulsku konvenciju potpisala 2011, a stupila je na snagu 2013. Srbija je ratifikovala 2013. godine, a taj dokument je stupio na snagu u avgustu 2014. godine, kao i u Bosni i Hercegovini. Slovenija ju je ratifikovala 2015., a Makedonija 2018. godine.Posljednje je to učinilo Kosovo u septembru 2020. godine.