Mirisi domaće kuhinje odisali su Aranđelovdanskim vašarom

Foto: Centralni portal/Dragana Eremija

Veliki broj proizvođača iz cijele Bosne i Hercegovine odlučilo je da predstavi svoje proizvode i usluge.

Prema riječima predsjednika Skupštine opštine Mrkonjić Grad Stevice Eremije ova manifestacija raste iz godine u godinu, i veoma je bitna za ovaj grad.

„Ovo je deseti po redu Aranđelovdanski vašar u Mrkonjić Gradu. Ove godine imamo preko 55 izvođača iz cijele zemlje. Svaki put se trudimo da uvedemo nešto novo i da se širimo. Uložili smo oko 70.000 KM u ove štandove i podlogu na kojoj se održava sve ovo“, rekao je Eremija.

Navodi da na ovaj način žele da podstaknu turizam u ovom gradu i da se potrude da očuvaju običaje i tradiciju Mrkonjić Grada.

Jedan od izlagača koji se našao na današnjem vašaru je i Radovan Vučenović koji se bavi proizvodnjom rakije.

On je za  „Centralni Portal“ otkrio male detalje kako pravi svoju „zlatnu kap“.

„Naše šljive su još uvijek stara sorta, savka. Još uvijek na ovoj nadmorskoj visini sačuvana. Najbolju rakiju dobijemo od te šljive. Kada je u pitanju samo pravljenje rakije, bitno je održati tu neku tradiciju, ali uvoditi i određene inovacije. Naši preci su pekli rakiju na jedan način, mi smo samo malo to poboljšali. Svaki korak je bitan u samom procesu pravljenja“, kaže Vučenović.

Dodaje da je Mrkonjić Grad daleko poznat po izuzetno kvalitetnoj rakiji, a da je to opravdano u svakom pogledu.

Na današnjoj manifestaciji svoje proizvode predstavila je i „Sirana“ iz Podrašnice kojima je ovo prvo učešće na Aranđelovdanskom vašaru.

„Mi se bavimo proizvodnjom sira. U našoj ponudi su punomasni tvrdi sirevi, mladi sirevi, te sirevi sa okusom poput sira sa paprikom, ruzmarinom, origanom, a u planu nam je uvođenje i novih okusa. Ovde smo prvi put, nama je prije svega bitno da ljudi dođu da vide ko smo mi, da se upoznaju sa našim proizvodom. Želimo ljude da upoznamo sa našim tržištem“, navodi Svjetlana Lekić iz „Sirane“.

Ističe da su tokom godine učestvovali na raznim sajmovima širom Republike Srpske, ali da im je ovaj najdraži.

Kaže da se njihovo tržište polako širi te da je fin odaziv ljudi na njihove proizvode. Trenutno se mogu naći i u pojedinim banjalučkim marketima a u planu im je da budu dostupni i u drugim sredinama.

Svoje mjesto na vašaru našao je i pčelar Siniša Kežić koji se pčelarstvom bavi već pet godina.

„Moja porodica ima dugu tradiciju bavljenja pčelarstvom, čak dvije generacije prije mene. Ove godine smo imali nadprosječnu količinu meda, bila je veoma dobra godina. Trenutno imamo bagremov med, livanjski i lipov med. Osim toga proizvodimo i medovaču, kao i određene mješavine sa medom. Zadovoljni smo što možemo na ovakvom jednom mjestu da pokažemo šta mi to nudimo“, navodi Kežić.

Kežić objašnjava da je med veoma bitan kada je u pitanju zdravlje čovjeka, te preporučuje svakome da ga konzumira svakodnevno.

„Nešto što pčela svojim savršenim životom skupi nama u jednu kašikicu treba da nam bude blagosloveno. Jako je bitno da je jede pravi med. Svjedoci smo da se na tržištu mogu pronaći razne vrste koje ne predstavljaju prave proizvode. Bolje je nekad imati jednog svog medara koji će vam dostavljati med, nego uzimati po nekim marketima za koje niste ni sigurni da li je pravi. Ono što mogu reći svima jeste, da med treba da bude hrana svaki dan, a ne da ga gledamo kao med“, ističe Kežić.

Na ovogodišnjem Aranđelovdanskom vašaru koji se održava po deseti put osim štandova, organizovan je bogat kulturno-umjetnički program kao i razna takmičenja poput testiranja jačine rakije ali i bacanja obruča na čunjeve.

Dragana Eremija