Petrić, iz Instituta "Ivo Pilar" koji se godinama bavi klasnim analizama, ističe da to što je u njemačkoj toliko visok postotak stanovništva koje sebe smatra srednjom klasom vjerovatno valja pripisati tome što onde socijalna država još nije toliko razgrađena kao u nekim drugim zapadnim zemljama.
Globalni poremećaji uticaće i na poslovnu aktivnost i prihode nove srednje klase: nekima prijeti propast, a drugi će sve udarce lakše amortizovati i od stare srednje klase i od onih koji su na dnu.
"Iako je klasna struktura hrvatskog društva drugačija od klasne strukture njemačkog društva, uticaj krize na razne će se klase i njihove frakcije vjerovatno odraziti slično kao i u Njemačkoj. Jasno je da će s krizom, uprkos poremećajima u poslovanju, najlakše izići na kraj jedan posto superbogatih, a najteže oko 60 posto stanovništva koje u Hrvatskoj spada u klasu siromašnu kapitalom", rekla je ona za zagrebački Večernji list.
Siromaštvo je u Hrvatskoj i regionalno raspodjeljeno: oni koji žive u jadranskom pojasu zbog doprinosa turizma i zarade koju on donosi izvan redovitih prihoda svakako će lakše prebroditi krizu od agrarnog stanovništva na sjeveru i istoku zemlje.
"To je tim više tako jer se može očekivati i duži ili kraći zastoj u doznakama iz inostranstva koji u agrarne i deindustrijalizovane dijelove zemlje šalju mladi koji rade u inostranstvu. Mnogi među njima najavljuju povratak u Hrvatsku jer ne žele da rade za režije, odnosno strahuju od poskupljenja energenata i inflacije još više od tamošnjeg lokalnog stanovništva", kaže Petrić.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Vjetar rušio stabla, u Orahovici podigao krov sportske dvorane
Kako je Nolan natjerao svijet da se ponovo svađa oko Homera
Obilježavanje 84 godine od Bitke na Kozari
Vimbldon kaznio Đokovića
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima
