„Od danas do kraja godine stanovnici Hrvatske živeće na ekološki kredit, iscrpljujući prirodni kapital od kojeg zavise sigurnost hrane, privreda i kvalitet života“, naveli su iz WWF Adrije.
Prema objašnjenju, do toga dolazi jer se u atmosferu emituje više ugljen-dioksida nego što šume i okeani mogu da apsorbuju, riblje zalihe se iscrpljuju, a šume sijeku brže nego što se mogu obnoviti.
Globalni Dan ekološkog duga još nije objavljen, ali se očekuje krajem jula. Za poređenje, Crna Gora je u dug ušla već početkom sedmice, Bosna i Hercegovina će ući odmah iza Hrvatske, dok Srbija u ekološki dug ulazi 11. maja.
WWF upozorava da se ekološki dug ne odnosi samo na pojedinačne države, već i na globalnu nejednakost. Pojam „ekološki dug“ označava nerazmjernu potrošnju resursa i zagađenje koje stvaraju bogate zemlje – poput SAD-a, Kanade i Australije – dok zemlje Globalnog juga, među kojima su Bolivija, Pakistan i mnoge afričke države, troše manje od prosjeka, ali snose najveće posljedice klimatskih promjena, iscrpljivanja resursa i zagađenja.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Vjetar rušio stabla, u Orahovici podigao krov sportske dvorane
Ogrebao auto Banjalučanki pa ostavio bombone i poruku: “Nemam para”
Poruka na štandu s lubenicama nasmijala mnoge: "Slađa od prve ljubavi"
Postala poznata nakon viralnog snimka: Ko je Biljana Puljanović (VIDEO)
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima
