Ovo je najbolja fotografija na svijetu u 2026. godini

Izvor: Centralni Portal

Pregled dana, Svijet 23.04.2026, 21:03

Fotografija uplakane migrantske porodice koju je razdvojila Američka služba za imigraciju i carinu (ICE) osvojila je u četvrtak prvu nagradu na konkursu World Press Photo za 2026. godinu.

Ovo je najbolja fotografija na svijetu u 2026. godini
Foto: Agencije

Slika koju je za Miami Herald zabeležila američka fotografkinja Kerol Guzi iz novinske agencije ZUMA i instituta iWitness prikazuje potresan trenutak u kojem je Luis, migrant iz Ekvadora, uhapšen i razdvojen od svoje supruge Koče i njihove dece nakon saslušanja na imigracionom sudu u Njujorku 26. avgusta 2025. godine, prenosi Index.hr.

Snimljena unutar američke savezne zgrade koja je izuzetno bila dostupna fotografima, fotografija prikazuje uplakana i panična lica njegove dve ćerke dok se očajnički drže za očev džemper.

„Ova nagrada naglašava presudnu važnost ove priče na svetskom nivou. Svedoci smo patnje bezbrojnih porodica, ali i njihovog dostojanstva i otpornosti pred nedaćama“, izjavila je dobitnica nagrade u saopštenju.

Već 71 godinu konkurs World Press Photo svake godine nagrađuje „najbolje fotoreporterstvo i dokumentarnu fotografiju na svetskom nivou“, prema sajtu ove organizacije.

„Hrabrost kojom su ti ljudi pristali da otvore svoje živote našim kamerama omogućila nam je da ispričamo njihove priče. Ova nagrada pripada njima, a ne meni“, istakla je gospođa Guzi.

Ocenjivački sud, koji je pažljivo pregledao 57.376 fotografija koje je snimilo 3.747 fotoreportera iz 141 države, takođe je predstavio dve finalistkinje.

Prva, „Kriza pomoći u Gazi“, autora Sabera Nuraldina za EPA Images, prikazuje mnoštvo Palestinaca koji se penju na kamion sa pomoći koji ulazi u Pojas Gaze kako bi nabavili brašno, tokom, kako je to izraelska vojska nazvala, „taktičke obustave“ dopreme humanitarne pomoći.

Druga, „Suđenja ženama naroda Ači“, autora Viktora Dž. Blua za The New York Times Magazine, crno-beli je portret žena naroda Ači na izlasku iz gvatemalskog suda nakon što su dobile pravnu bitku protiv onih koji su ih zlostavljali i često silovali tokom građanskog rata pre 42 godine.


Podijelite vijest: