Sve više protivnika proširenja EU: Ne žele nove Orbane

Foto: Agencije

Iako je zvanična politika i dalje da su vrata EU otvorena svima koji ispune potrebne uslove, raste broj onih koji su skeptični prema daljem širenju, posebno u zemljama pod pritiskom desničarskih populističkih stranaka.

Vašingtonsko-briselski politički magazin "Politico" navodi da svih 13 zemalja koje su se pridružile EU od 2004. godine i dalje primaju više sredstava nego što uplaćuju u zajednički budžet.

"To bi vjerovatno bio slučaj i za zemlje na zvaničnoj listi čekanja, uključujući Ukrajinu, Moldaviju, Albaniju, Srbiju i Crnu Goru, jer se doprinosi EU u velikoj mjeri zasnivaju na veličini ekonomije pojedine države. Ti finansijski faktori znače da će biti teško uvjeriti sadašnje članice da bi ove siromašnije zemlje trebalo primiti", navodi ova publikacija.

Dodatni problem predstavlja zabrinutost zbog poštovanja osnovnih vrijednosti EU, poput slobodnih medija i nezavisnog pravosuđa.

"'Ne želimo još jednu Mađarsku ili Slovačku', rekao je jedan od diplomata, upozoravajući na rizik da bi EU mogla dobiti nove članice koje bi dugoročno odstupile od demokratskih standarda", piše "Politico".

Diplomate upozoravaju da je sve teže uvjeriti zemlje članice da podrže evropski put BiH dok se ne ispunjavaju ni osnovni uslovi.

Kako ističu sagovornici, bez ubrzanih reformi postoji realna mogućnost da BiH ostane izvan evropskog okvira.

Fokus se prebacuje na bezbjednost

Politico navodi da se fokus EU sve više pomjera sa ekonomskih motiva na bezbjednosno-političke razloge, posebno nakon rata u Ukrajini i promjene američkog pristupa Evropi.

U tom kontekstu razmatra se i potencijalno približavanje zemalja poput Norveške i Islanda, koje imaju stabilne institucije i snažne ekonomije.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da BiH rizikuje da ostane van EU.

"Vrata EU su dugo otvorena, ali ih sami zatvaramo neradom i nesprovođenjem reformi. Vrijeme je turbulentno i teško je predvidjeti dalji razvoj geopolitičkih prilika", navela je Topićeva.