Kako su banke u BiH ostvarile 880 miliona KM dobiti?

Izvor: Centralni Portal

Pregled dana, Ekonomija 20.02.2026, 06:53

Banke u Bosni i Hercegovini prošlu godinu završile su sa ukupnom dobiti od oko 880 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih agencija za bankarstvo. Kada se ta cifra rasporedi na cijelu godinu, dolazi se do podatka da su banke u prosjeku svakog dana, uključujući vikende i praznike, zarađivale oko 2,4 miliona maraka.

Kako su banke u BiH ostvarile 880 miliona KM dobiti?
Foto: Agencije

Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, banke u FBiH ostvarile su neto dobit od 613 miliona KM, što je blagi rast u odnosu na prethodnu godinu, kada je dobit iznosila oko 600 miliona KM. Najveći dio prihoda dolazi od kamata, koje su donijele 906 miliona KM neto prihoda, dok su prihodi od naknada i provizija iznosili 464,38 miliona KM. Upravo rast kamatnih prihoda, usljed viših kamatnih stopa i stabilne kreditne aktivnosti, jedan je od ključnih razloga povećane dobiti.

U Republici Srpskoj neto dobit bankarskog sektora iznosila je 267 miliona KM i veća je za osam odsto, odnosno 20 miliona KM u odnosu na godinu ranije. Ukupni depoziti na nivou sektora dostigli su 9,3 milijarde KM, što je rast od 12 odsto, dok su bruto krediti iznosili 7,3 milijarde KM i veći su za 9,4 odsto u odnosu na kraj 2024. godine. Depoziti stanovništva iznose 5,7 milijardi KM, dok depoziti pravnih lica iznose 3,6 milijardi KM. Istovremeno, stopa nekvalitetnih kredita smanjena je na tri odsto, što ukazuje na relativno nizak nivo rizika i stabilnost sistema.

Stručnjaci ističu da je za rast dobiti zaslužno više faktora. Banke dominiraju finansijskim sektorom u BiH i čine više od 90 odsto ukupne finansijske aktive, dok su alternativni izvori finansiranja, poput tržišta kapitala, nedovoljno razvijeni. Uz to, banke vode prilično konzervativnu kreditnu politiku, sa strogim uslovima i snažnim instrumentima obezbjeđenja, što im omogućava da drže rizik pod kontrolom.

Sa stanovišta regulatora, bankarski sektor je stabilan i likvidan, sa rastućim depozitima i kontrolisanim udjelom loših kredita. Ipak, dio ekonomista upozorava da bi veća konkurencija i fleksibilniji pristup kreditiranju mogli snažnije podstaći privredni rast, jer se trenutno čini da je interes stabilnosti i profitabilnosti banaka ispred razvojnih potreba ekonomije.


Podijelite vijest: