Dogovor Zagreba, Tirane i Prištine o zajedničkoj vojnoj vježbi, Srbija to vidi kao novi pritisak

Foto: Agencije

Beograd, međutim, na trilateralnu inicijativu gleda kao na bezbjednosni i politički pritisak. Zvaničnici Srbije upozoravaju da je riječ o potezu koji, kako tvrde, predstavlja kršenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

Ministar za evropske integracije Srbije ocijenio je da je jedini cilj sastanka u Skadru „ugrožavanje Srbije“, navodeći da su se sastali predstavnici dvije članice NATO-a sa, kako je rekao, međunarodno nepriznatim entitetom koji, prema stavu Beograda, nema pravo da formira vojsku. Reagovalo je i Ministarstvo odbrane Srbije, ocijenivši da regionalna vojna saradnja u ovom formatu predstavlja faktor pritiska.

Urednik Internet portala RTS-a Rade Maroević ističe da trilateralna inicijativa izaziva podozrenje u Beogradu.

„Stvari koje su vezane za oružane snage na Balkanu, sa izuzetkom Albanije, uglavnom su riješene drugim sporazumima. Albanija i Hrvatska su članice NATO-a. Ta trilateralna akcija izaziva podozrenje u Beogradu, jer postoji percepcija da Hrvatska želi da napravi kontratežu Srbiji na Balkanu, računajući da je srpska vojska najveća i da je u zamahu posljednjih godina“, naveo je Maroević.

Sastanak u Skadru nastavak je saradnje dogovorene u martu prošle godine, kada su tri strane potpisale deklaraciju o saradnji. Dokument predviđa razvoj namjenskih industrija, zajedničke obuke i vojne vježbe, jačanje otpornosti na hibridne prijetnje, kao i podršku evroatlantskim integracijama.

Marina Kostić Šulejić iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu smatra da je riječ o saradnji u okviru razvoja odbrambenih kapaciteta.

„To nije savez, već saradnja u oblasti odbrane, prije svega sa ciljem razvoja odbrambene industrije Hrvatske, Albanije i institucija u Prištini. U kontekstu rata u Ukrajini, EU i NATO pokušavaju da podignu proizvodne kapacitete, posebno kada je riječ o municiji. S druge strane, to je i završna faza procesa formiranja bezbjednosnih snaga na Kosovu, koji traje dugo i koji je, prema procjenama, u velikoj mjeri već realizovan“, navela je Kostić Šulejić.

Dio stručne javnosti ocjenjuje da ova vrsta saradnje trenutno ne predstavlja neposredan bezbjednosni problem, ali da šalje političku poruku.

„Organizuju se tri strane u okruženju i okupljaju vojne kapacitete iz određenog razloga – to nikada nije dobar signal. Da li će to prerasti u bezbjednosni problem, u ovom trenutku je teško procijeniti“, rekao je Maroević.

Prvi konkretan korak dogovorene saradnje biće zajednička vojna vježba Albanije, Hrvatske i prištinskih bezbjednosnih snaga, planirana za ovu godinu.