Ministar komunikacija Australije Anika Vels izjavila je da je ova mjera dokaz da je moguće suprotstaviti se tehnološkim gigantima.
„Suprotstavili smo se nekima od najmoćnijih i najbogatijih kompanija na svijetu i njihovim lobistima. Sada australijski roditelji mogu biti sigurni da njihova djeca mogu vratiti svoje djetinjstvo“, poručila je Vels.
Istorijska zabrana i visoke kazne
Zakon, koji je stupio na snagu 10. decembra, obavezuje platforme poput Fejsbuka, Instagrama, TikToka, Snepčeta, Jutjuba, Iksa (bivšeg Tvitera), Redita, Tviča, Kika i Threadsa da uklone naloge djece mlađe od 16 godina. U suprotnom, prijete im kazne do 49,5 miliona australijskih dolara.
Servisi za razmjenu poruka, poput VotsApa i Fejsbuk Mesindžera, izuzeti su iz ove zabrane.
Platformama je dozvoljeno da starost korisnika provjeravaju na više načina – od traženja ličnih dokumenata, preko tehnologije za procjenu dobi na osnovu izgleda lica, do analize već postojećih podataka o korisničkim nalozima.
Više naloga nego djece
Prema podacima regulatora za e-bezbjednost, u Australiji živi oko 2,5 miliona djece uzrasta od osam do 15 godina, dok su ranije procjene pokazivale da je čak 84 odsto djece između osam i 12 godina imalo naloge na društvenim mrežama.
Povjerenik za e-bezbjednost Džuli Inman Grant ocijenila je da je broj od 4,7 miliona deaktiviranih ili ograničenih naloga „ohrabrujući“.
„Sprječavamo predatorske kompanije društvenih mreža da imaju pristup našoj djeci“, poručila je Inman Grant, dodajući da su sve velike platforme obuhvaćene zabranom ispoštovale zakon i na vrijeme dostavile podatke regulatoru.
Kompanija Meta, vlasnik Fejsbuka, Instagrama i Threadsa, saopštila je da je uklonila gotovo 550.000 naloga djece mlađe od 16 godina već dan nakon stupanja zakona na snagu, ali je istovremeno kritikovala zabranu, upozoravajući da manje platforme možda neće primjenjivati iste standarde bezbjednosti.
Podrška i kritike
Zakon je dobio snažnu podršku roditelja i organizacija koje se bave zaštitom djece i mentalnim zdravljem. Premijer Entoni Albanizi izjavio je da je riječ o „razlogu za ponos Australije“.
„Ovo je bilo svjetski vodeće zakonodavstvo, a sada vidimo da se slični modeli razmatraju i u drugim zemljama“, rekao je Albanizi.
S druge strane, organizacije za digitalna prava i pojedini predstavnici mladih upozoravaju da zabrana može pogoditi ranjivu djecu koja podršku i osjećaj pripadnosti pronalaze upravo u onlajn zajednicama, posebno u udaljenim dijelovima zemlje.
Primjena zakona pomno se prati širom svijeta. Francuska, Malezija, Indonezija, kao i pojedine evropske zemlje i savezne američke države, razmatraju uvođenje sličnih mjera, dok je Danska već najavila zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina.
Australijske vlasti najavljuju da bi naredni korak mogla biti dodatna regulacija, uključujući i ograničenja za AI pratioce i četbotove, koja bi mogla stupiti na snagu već u martu.
Prema ocjeni vlade i regulatora, prvi rezultati pokazuju da zabrana daje brze i opipljive efekte, uz potencijalno dugoročne posljedice po način na koji djeca i mladi koriste internet.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Šifra: Navijač u rezervatu
Mađarski rulet: Gulaš, trikovi i jedan jako ljuti začin
Mladić iz Banjaluke poginuo u saobraćajnoj nesreći, oglasilo se OJT
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima