Na Vol stritu nezapamćen haos, u par dana skoro izbrisan BDP Njemačke, oglasila se i Bijela kuća

Foto: Printscreen

Strah od recesije i trgovinskih ratova sa Kanadom, Meksikom i Kinom izazvao je naglu prodaju dionica, a volatilnost na tržištu skočila je na najviši nivo u poslednjih godinu dana. Banke režu prognoze, hedge fondovi povlače kapital, ali u Bijeloj kući niko ne trepne. Tvrde da je to dio većeg plana i da će se njihove ekonomske politike dugoročno pokazati korisnima.

Vodeći američki berzovni indeks S&P 500 pao je za više od osam odsto u posljednja tri nedelje, dok tehnološki indeks Nasdaq Composite bilježi pad od 13 odsto u odnosu na rekordni nivo iz decembra. Avioprevoznik Delta Air Lines već je prepolovio procjene dobiti za prvo tromjesečje, a izvršni direktor kompanije kao glavni razlog naveo je povećanu ekonomsku neizvjesnost u SAD-u. Čeka li isto i ostale velike američke kompanije?

Dionice najvećih tehnoloških kompanija, koje su dominirale rastom u protekle dvije godine, sada su među najvećim gubitnicima. Apple i Nvidia pali su po pet posto, dok je Tesla izgubila 15 odsto tržišne vrijednosti, čime je izbrisano 125 milijardi dolara kapitalizacije.

Bitcoin je takođe pretrpio udarac, zabilježivši pad od 5 odsto. Američke državne obveznice privukle su veći interes ulagača, pri čemu su prinosi na desetogodišnje obveznice pali na 4,22 odsto, što ukazuje na povećanu potražnju za sigurnijim ulaganjima.

Indeks volatilnosti VIX, koji mjeri očekivane oscilacije na berzi, skočio je s 12 na 28, što je iznad dugogodišnjeg prosjeka, prenosi Jutarnji.hr.

Bijela kuća se ne obazire

Postojao je opšti konsenzus da će Trump stati na kočnicu ako tržišta počnu tonuti. No sada postaje jasno da je njegov prag tolerancije na burzanske padove mnogo viši nego tokom prvog mandata – objasnio je za Financial Times Alex Kosoglyadov iz najveće japanske brokerske kuće Nomure.

Bijela kuća poručuje tek da ostaje pri stavu da su njezine ekonomske politike dugoročno korisne.

Investitori su prije samo nekoliko dana i dalje vjerovali da će nestabilnost na berzi natjerati Trampa na povlačenje, odnosno da preispita svoje odluke, no administracija je jasno dala do znanja da tržišne turbulencije neće uticati na politiku Bijele kuće. Sve više strahuju i od scenarija stagflacije – istovremenog usporavanja ekonomskog rasta i rasta inflacije, što znači da bi Amerikanci mogli osjetiti istovremeni pad kupovne moći i rast cijena, bez jasnih benefita ekonomskog rasta.

Situaciju dodatno pogoršava oklijevanje američkog Kongresa oko usvajanja budžetskog zakona kako bi se spriječilo djelimično zatvaranje savezne vlade. Istovremeno, investitori iščekuju izvještaj o inflaciji koji bi mogao dodatno uzdrmati tržište.

Čini se da Trampova administracija nema problema s time da tržište pada, pa čak ni s mogućom recesijom, ako to znači ostvarenje njihovih šire postavljenih ciljeva – smatra Ross Mayfield, strateg investicione kuće Baird.
Trampovi zvaničnici poručuju da bi gospodarstvo moglo ući u “fazom čišćenja” u kojoj će se smanjiti ovisnost o državnoj potrošnji, a privatni sektor preuzeti veću ulogu.

Tržište i privreda su se jednostavno navikli na državni novac. Sada slijedi faza prilagođavanja – odgovorio im je Scott Bessent, američki ministar finansija. Sam Tramp je tokom vikenda odbio prognozirati mogućnost recesije.

Razumije se da postoji napetost između SAD-a i Kine, ali carine prema Kanadi, Meksiku i Evropi ostavljaju poslovne ljude zbunjenima. Ako se situacija ne stabilizuje u narednih mjesec dana, mogla bi ozbiljno narušiti ekonomske izglede SAD-a – upozorio je za Reuters Peter Orszag, izvršni direktor Lazarda, uticajne međunarodne firme za finansijsko savjetovanje i upravljanje imovinom.

Glavno pitanje više ne glasi: hoće li Tramp zaista provesti ono što je najavio, već koliku cijenu su Amerikanci zaista spremni platiti za ono što su izabrali?