Tramp ponovno uzburkao javnost: Ova karta pokazuje koliko je Grenland bitan

Foto: Printscreen

Na klasičnim zemljopisnim kartama ne može se isprva najjasnije iščitati strateška važnost Grenlanda. Ali, kada pogledamo globus, postaje jasno da je Grenland na samom Sjevernom polu relativno blizak i SAD i Rusiji te u srcu Arktika koji ima sve veći geostrateški značaj u geopolitičkom i ekonomskom smislu, prenosi Index.

Geografska i strateška pozicija Grenlanda

Grenland je najveće svjetsko ostrvo, smješten na Arktiku i prekriven ledom na oko 80% svoje teritorije. S populacijom od samo 56.000 stanovnika, uglavnom autohtonih Inuita, najveći broj ljudi živi u blizini glavnog grada Nuuka, na jugozapadu ostrva.

Privreda Grenlanda zasniva se na ribarstvu, uz znatne subvencije danskog budžeta koje čine petinu BDP-a.

Zbog svog položaja na sjevernom polu, Grenland je važan i Rusiji i SAD, a od posebnog su značaja vojne baze, uključujući američku svemirsku bazu Pituffik (bivša avi-baza Thule), ključnu za odbranu SAD.

Zašto je Grenland važan?

Posljednjih godina interes za prirodne resurse Grenlanda, poput minerala rijetkih zemalja, uranijuma i željeza, dodatno je porastao. Globalno zagrijavanje uzrokuje topljenje leda, čime se otvaraju nove mogućnosti za rudarsku industriju.

Prema riječima Marca Jacobsena, vanrednog profesora Kraljevskog danskog koledža za odbranu, svemirska baza Pituffik neizmjerno je važna za odbranu SAD zbog svoje lokacije na putanji potencijalnih ruskih projektila.

“Ako bi Rusija lansirala projektile prema SAD, najkraći put prolazio bi preko Sjevernog pola i Grenlanda”, objašnjava Jacobsen.

Nove pomorske rute

Godine 2023. danska vlada objavila je izvještaj u kojem se detaljno opisuje potencijal Grenlanda kao bogatog nalazišta vrijednih minerala. Arktičko ostrvo ima “povoljne uslove za formiranje taloženja ruda, uključujući mnoge kritične sirove minerale”.

Topljenje leda na Arktiku takođe otvara novu stratešku, geopolitičku prednost – kraće i učinkovitije pomorske rute. Na primjer, navigacija kroz Arktičko more od zapadne Evrope do istočne Azije je oko 40 odsto kraća u poređenju s plovidbom kroz Suecki kanal. Saobraćaj brodova na Arktiku već je porastao za 37 odsto u protekloj deceniji, prema nedavnom izvještaju Arktičkog savjeta.

Kina je pokazala značajan interes za novu rutu kroz Arktik, a u novembru su Kina i Rusija dogovorile saradnju na razvoju arktičkih pomorskih ruta.

“To je auto-put od Arktika do Sjeverne Amerike”

Tramp je više puta klimatske promjene nazvao “prevarom”. Ali jedan od njegovih bivših savjetnika za nacionalnu bezbjednost Robert C. O'Brajen sugerisao je da je, između ostalog, upravo zbog posljedica tih promjena Tramp i zainteresovan da Grenland postane teritorija SAD.

“Grenland je auto-put od Arktika sve do Sjeverne Amerike, do Sjedinjenih Država”, rekao je za Fox News. “Strateški je vrlo važan za Arktik, koji će biti kritično bojno polje budućnosti jer, kako klima bude postajala toplija, Arktik će biti put koji će možda smanjiti korištenje Panamskog kanala”, dodao je.

Istorijske težnje SAD prema Grenlandu

Trampove ambicije nisu presedan. Još 1867. godine, nakon kupovine Aljaske od Rusije, američki državni sekreta William H. Seward pregovarao je o kupovini Grenlanda, ali bez uspjeha. Godine 1946. SAD su ponudile 100 miliona dolara za ostrvo, ali Danska je odbila ponudu.

Tokom prvog mandata Tramp je 2019. godine ponovno iznio prijedlog o kupovini Grenlanda, koji su danska i grenlandska vlada jednoglasno odbacile uz poruku: “Grenland nije na prodaju.”

Danas se situacija dodatno komplikuje zbog prisutnosti Kine i Rusije, koje intenziviraju svoje vojne aktivnosti u arktičkoj regiji. Lars Løkke Rasmussen, danski ministar spoljnih poslova, izjavio je da Danska prepoznaje “legitimne” interese SAD te je spremna na razgovore. “Vidimo Rusiju koja se naoružava. Vidimo Kinu koja pojačava svoj interes za Arktik”, upozorio je Rasmussen.

“Tramp nas tretira kao predmet trgovine”

Danska svejedno odbacuje mogućnost prodaje ili predaje ostrva SAD.

Mnogi stanovnici Grenlanda izražavaju zabrinutost zbog američkih namjera. Kuno Fencker, član grenlandskog parlamenta Inatsisartut, smatra da bi nezavisni Grenland mogao odlučiti o saradnji s SAD u odbrambenom smislu.

Ali, mnogi poput Dinesa Mikaelsena, lokalnog turoperatora, protive se ideji i upozoravaju na opasnost tretiranja stanovnika kao “robe koja se može kupiti”.

“Tramp nas tretira kao predmet trgovine”, izjavila je Aleqa Hammond, prva premijerka Grenlanda.