U Hrvatskoj oko 44.000 djece i mladih ima poteškoća s mentalnim zdravljem

Foto: Printscreen

Jerković je istaknula kako se gotovo milijardu ljudi širom svijeta, a čak 84 miliona u Europi, nosi s poremećajima mentalnog zdravlja. Procjenjuje se da ukupni troškovi povezani s mentalnim bolestima u 28 zemalja EU-a iznose više od 4 % BDP-a, odnosno više od 600 milijardi EUR.

Dodala je kako je depresija danas jedan od vodećih uzroka invaliditeta, a samoubijstvo četvrti po redu uzrok smrti mladih od 15 do 29 godina.

44 hiljade djece i mladih ima poteškoća s mentalnim zdravljem

Mirela Šentija Knežević, zamjenica sekretar za zdravstvo Grada Zagreba, iznijela je takođe alarmantne podatke kako u Hrvatskoj čak 44 hiljade djece i mladih ima poteškoća s mentalnim zdravljem te se bilježi povećanje hospitalizacija u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu za čak 30%.

Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruženja za mentalno zdravlje, je dodao kako novija istraživanja pokazuju dodatno povećanje anksioznosti i depresije što vrlo često dovodi i do suicida kao najteže posljedice te iznio podatak kako je 60% suicida povezano s depresijom. 

Pandemija kovid

Na sve ovo, istakli su panelisti, značajno utiče i pandemija Covid 19, ali i drugi stresni događaji, poput potresa, rata u Ukrajini i neizvjesnosti uslijed energetske krize. 

"Sve to utječe na mentalno zdravlje, a resursi su nedovoljni. Briga o mentalnom zdravlju je šira od zdravstva i tu je važno uključiti i obrazovni sustav, kao i lokalne zajednice kako bi se ovom problemu pristupilo sustavno. Važno je osnaživati kapacitete u zajednici, ali ne samo građenjem bolničkih kreveta", istakao je Branko Kolarić, direktor Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. 

Važnost intervencije u zajednici, i to od najranije dobi, naglasila je i Danijela Štimac - Grbić, voditeljka Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju zavisnosti u HZJZ-u te dodala da na porast poremećaja mentalnog zdravlja kod mladih značajno utiče i alkohol te uzimanje droga, posebno kokaina. Andrea Bogdan, iz Hrvatske psihološke komore upozorila je na nedostatak psihologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kako bi poremećaji bili ranije detektovani. 

Važnost prevencije

Svi učesnici panela složili su se da je važno preventivno djelovati te kao prijedloge istaknuli uspostavu dispanzera na razini primarne zdravstvene zaštite, deinstitucionalizaciju oboljelih kroz povećanje mobilnih timova te povećanje kapaciteta u obrazovnom sistemu kroz povećanje broja psihologa u vrtićima i školama.  

Vera Katalinić - Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva RH, istakla je kako je dugoočekivani Nacionalni strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. dovršen te kako se uskoro očekuje odobrenje Ministarstva financija kako bi bio upućen na Vladu RH. U izradi ovog Okvira, kako je istaknula, učestvovao je intersektorski tim te će biti popraćen nizom akcijskih planova. 

Romana Jerković naglasila je nužnost što hitnijeg usvajanja i implementacije Strateškog okvira .

"Usvajanje okvira potvrda je odlučnosti da se ulovimo u koštac s ovim problemom. Tako je primjerice, Europski plan borbe protiv raka značio veliku prekretnicu diljem Europske unije, osigurana su i velika financijska sredstva. Voljela bih da se takav fokus stavi i na mentalno zdravlje i zato je važno da što prije usvojimo ovu strategiju te započnemo s provedbom akcijskih planova, jer su brojke vezane uz poremećaje mentalnog zdravlja zaista alarmantne", zaključila je Jerković.