Međunarodna organizacija za vinovu lozu (OIV) kaže da je proizvodnja vina pala na najniži nivo od 1962. godine. Ova organizacija broji 50 država članica.
Stručnjaci krive "ekstremne uslove životne sredine", uključujući suše i požare koji su utjecali na pad proizvodnje.
Iako klimatske promjene nisu u potpunosti krive, OIV kaže, uslovi uslijed ekstremnih vremenskih uslova su najveći izazov s kojim se industrija suočava. Vinova loza se često uzgaja u područjima širom svijeta koja su snažno pogođena klimatskim promjenama i nevjerovatno osjetljiva na njih.
U EU je proizvodnja vina opala za 10 posto u 2023. godini - druga najmanja zabilježena količina vina od početka stoljeća.
U nekim zemljama kišno proljeće je izazvalo plijesan, poplave, štete i gubitke u vinogradima. Drugi, posebno oni u južnoj Evropi, patili su od teške suše.
Italija je bila jedna od zemalja proizvođača vina koja je najviše patila s padom produktivnosti od 23 posto. Obilne padavine koje su uzrokovale plijesan u centralnim i južnim regijama, uz štete od poplava i grada, dovele su do najmanjeg obima proizvodnje od 1950. godine. U Njemačkoj, Mađarskoj, Španiji i Austriji također je pala proizvodnja vina, piše Euronews.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Šifra: Navijač u rezervatu
Mađarski rulet: Gulaš, trikovi i jedan jako ljuti začin
Mladić iz Banjaluke poginuo u saobraćajnoj nesreći, oglasilo se OJT
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima