Listu nezaposlenih na birou ne skraćuju zaposlenja, već odlasci u inostranstvo

Foto: Ilustracija

Sindikalci i poslodavci kažu da je to mahom posljedica odlaska u inostranstvu, zbog čega domaće firme više ne mogu ni kvalitativno niti kvantitativno da popune radna mjesta.

Prema podacima Zavoda, od ukupnog broja nezaposlenih najviše je bilo radnika sa srednjom stručnom spremom i to 19.837 te 19.835 kvalifikovanih.

– Bez radne knjižice u prva četiri mjeseca ove godine ostale su 4.823 osobe, dok je u istom periodu lani bilo njih 484 više – pokazuje statistika zavoda.

Sa evidencije nezaposlenih u prva četiri mjeseca ove godine izbrisano je 7.506 muškaraca i žena zbog zaposlenja, a kada je riječ o lokalnim zajednicama u kojima je ove godine zaposleno najviše stanovnika, na prvom mjestu je Banjaluka, iza koje slijede Bijeljina, Prijedor, Doboj i Zvornik.

Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić rekla je da je u vezi sa zapošljavanjem u Srpskoj napravljen pomak, ali da bi trebalo još mnogo rada i truda uložiti kako bi broj zaposlenih bio na zadovoljavajućem nivou.

– Činjenica je da se stopa nezaposlenosti smanjuje, ali se, nažalost, u istom omjeru ne povećava zaposlenost. Ima tu raznih kombinatorika, ali ono što je sigurno jeste to da Srpska konstantno gubi kvalifikovanu i produktivnu radnu snagu koja odlazi u inostranstvo. Tog problema su svjesni i nadležni, ali ne rade dovoljno na tome da poboljšaju ekonomsko-socijalni položaj zaposlenih i tako spriječe odlazak mladih – rekla je Mišićeva, naglasivši da veoma mnogo ljudi radi na crno.

Da sve više kvalitetnih radnika napušta Srpsku smatra i direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić, koji kaže da povećanje broja radnih dozvola za strance ukazuje da je problem nedostatka kadra sve izraženiji.

– U ovom trenutku ne možemo pronaći ni kvalitativno niti kvantitativno određeni broj potrebne radne snage. Ono što je izvjesno jeste to da ćemo u narednim godinama morati još intenzivnije tražiti radnike izvan BiH. Neophodno je učiniti dodatne napore sa ciljem daljeg smanjenja poreskih i neporeskih opterećenja, kako bismo došli u poziciju da što više povećamo konkurentnost i plate. Rastom produktivnosti i konkurentnosti možemo obezbijediti i povratak značajnog broja ljudi iz inostranstva – kazao je Aćić.

Dodao je da je potražnja za radnicima u svim granama sve veća, prije svega u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu i poljoprivredi.

Ranka Mišić kazala je da je i dalje određen broj firmi u Srpskoj bez kolektivnog ugovora, koji bi radnike doveli u ravnopravan položaj sa onim koji su zaposleni u javnim preduzećima.

– Kod poslodavaca koji nemaju potpisan kolektivni ugovor ne poštuju se elementarna radnička prava – tvrdi Mišićeva, piše Glas Srpske.