Dubravka Ugrešić etablirala se kao jedna od najistaknutijih evropskih knjževnica i esejistica. Od ranih postmodernističkih radova, preko elegičnog suočavanja s raspadom Jugoslavije i promjenama nakon pada Berlinskog zida, do spisa o popularnoj i književnoj kulturi, njezino djelo obilježeno je rijetkom kombinacijom ironije, polemičnosti i suosjećanja, stoji u saopštenju za javnost koje je potpisao Petar Milat, glavni urednik Multimedijalnog instituta Zagreb, jednog od autoričinih hrvatskih izdavača.
Izložena javnom progonu i medijskom šikaniranju, napustila je Hrvatsku 1993. godine. Stoga se uvijek pozicionirala kao transnacionalna ili postnacionalna spisateljica i zalagala za pravo autora da ne priznaju i ne poštuju etničke i nacionalne granice.
Najpoznatiji su joj naslovi: “Štefica Cvek u raljama života”, “Forsiranje romana reke”, “Kultura laži”, “Muzej bezuvjetne predaje”, “Baba Jaga je snijela jaje”, “Lisica”.
U egzilu koji je vremenom postao emigracija, njezine su knjige prevedene na brojne jezike. Predavala je na više američkih i evropskih fakulteta, uključujući Harvard, UCLA, Columbia i Slobodni univerzitet u Berlinu. Dobitnica je važnih književnih priznanja — između ostalih — NIN-ove nagrade i Međunarodne nagrade za književnost Neustadt.
Dubravka Ugrešić je živjela i radila u Amsterdamu.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Šifra: Navijač u rezervatu
Mađarski rulet: Gulaš, trikovi i jedan jako ljuti začin
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima
