U Republici Srpskoj sve veći broj razvoda, posljedice najviše osjete djeca

Izvor: Centralni Portal

Društvo 29.09.2022, 10:26

BANJA LUKA - Prekid bračne zajednice postala je sve češća pojava u našem okruženju, a iz Republičkog zavoda za statistiku potvrdili su za “Centralni portal” da je u 2021. godini ukupno razvedeno 1017 brakova, dok je prosječna starost muškaraca bila 42,5 godine, a žena 39,2 godina. Ipak, najveći problem se stvara kada dođe do situacije da sud mora da odluči koji supružnik će dobiti starateljstvo nad maloljetnom zajedničkom djecom. O brakorazvodnim parnicama, uticaju razvoda na djecu i same supružnike, najčešćim razlozima za prekide bračne zajednice, zvaničnim podacima i posljedicama ovog postupka, ekipa “Centralnog portala” razgovarala je sa Bobanom Popović, diplomiranim psihologom i Milanom Buljić, advokaticom.

U Republici Srpskoj sve veći broj razvoda, posljedice najviše osjete djeca
Foto: Ilustracija

U drugom tromjesječju 2022. godine broj registrovanih sklopljenih brakova veći je za 12,4 odsto, dok je broj registrovanih razvedenih brakova manji za 20,6 odsto u odnosu na isti period 2021. godine, potvrdili su iz Republičkog zavoda za statistiku za “Centralni portal”.

“Razvod predstavlja jedan od najstresnijih događaja u životu djeteta, bilo da je to dijete mlađeg uzrasta ili da je starijeg uzrasta, a naravno da više utiče na malđe dijete jer nisu na istom kognitivnom i socijalnom nivou”, rekla je Bobana Popović, psiholog.

Prema njenim riječima, razvod bračne zajednice najviše može uticati na djecu u zavisnosti od toga kako se roditelji postave u čitavoj toj situaciji, a postoji više vrsta razvoda brakova. Na primjer, može da bude sporazmuni ili prijateljski razvod braka, zatim, može biti da roditelji ne ostanu ni prijatelji ali da ne budu ni u konfliktu, kao i visoko konfliktni razvodi koji u najvećoj mjeri utiče negativno na razvoj djece.

“Posljedice koje se mogu javiti jesu kod djece nižeg uzrasta gdje se javlja odbrambeni mehanizam, regresija, pa tako, na primjer, počinju da mokre u krevet, osjećaju nervozu, sisaju palac i slično tome. Vraćaju se na neki obrazac ponašanja koji su ranije koristili, a to su uglavnom djeca predškolskog uzrasta”, objasnila je Popovićeva za “Centralni portal”.

Koliko život bez jednog roditelja može da utiče na djetetov dalji život?

Popovićeva se osvrnula i na odnose koje su djeca gradila sa bliskim osobama te dodaje kako i to utiče kakve će odnose graditi u budućnosti kao odrasle osobe.

“Ukoliko je dijete odrastalo bez roditeljske ljubavi, veliki uticaj će se odraziti i na njegove dalje odnose u budućnosti. Posljedice se manifestuju u daljem životu gdje odrasla osoba ili adolescent može da bira partnere koji su na neki način kao njihov roditelj bez koga su odrasli te bira nedostupne partnere ili često upadaju u toksične odnose kako bi dobili ljubav. Potvrđuju, na neki način, te odnose koji su imali sa bliskim osobama”, kazala je Popovićeva.

Da li se djeca osjećaju manje vrijedno u odnosu na svoje vršnjake koji odrastaju sa oba roditelja?

Kako navodi psiholog, dijete se može osjećati manje vrijedno zbog razvoda roditelja. Jako je važno razdvojiti partnersku ulogu od roditeljske uloge.

“Dijete ima oba roditelja, nisu razvedeni roditelji nego bračni partneri. Upravo način na koji se prezentuje ‘dijete razvedenih roditelja’ dovodi do osjećaja manje vrijednosti kod djeteta”, objasnila je Popovićeva za “Centralni portal”.

Koliko nasilje u porodici može ostaviti posljedice na dijete?

“Djeca često mogu da osjete krivicu na sebi da su oni odgovorni kako porodica izgleda i kakav je odnos njihovih roditelja i tome negativno doprinosi ukoliko roditelji kažu da su zajedno samo radi djeteta, da je bolje da očuvaju porodicu nego da se razvedu. Dijete tada sa sobom nosi odgovornost da je krivo za sve što se dešava u porodici. Osjeća krivicu zato što je roditelj nesrećan i tu poruku nosi kroz dalji svoj život”, izjavila je Popovićeva.

Prema riječima advokata Milane Buljić, stranke često imaju potrebu da utvrde ili objasne razlog zbog kojeg je došlo do narušavanja bračnih odnosa, a pred zakonom je bitna samo činjenica da su međusobni odnosi teško i trajno poremećeni, usljed čega je zajednički život postao nepodnošljiv.

“Primijetila bih da stranke često imaju potrebu da utvrde ili objasne u toku postupka razloge zbog kojih je došlo do razvoda, a nerijetko i da utvrđuju čijom krivicom je došlo do narušavanja bračnih odnosa. Naš zakon ne predviđa da se u postupku razvoda utvrđuje krivica jedne od strana za razvod”, navela je Buljićeva za “Centralni portal”.

Koji su najčešći razlozi za razvod brakova?

“Iz prakse i dosadašnjeg iskustva, razlozi mogu biti nepomirljiva razlika u karakterima i ta razlika varira od para do para. Emancipovanost žena povlači sa sobom i to da ne moraju ostati u braku pošto-poto, jer nisu ovisne o partneru finansijski te ne moraju ništa da trpe”, izjavila je Buljićeva.

Buljićeva je dodala da je jedan od najćešćih razloga za razvod brakova mladost, jer se ulazi u brak premlad. Stariji parovi ipak kao razlog razvoda navode najčešće preljubu, materijalno stanje, nasilje u porodici i slično.

“Mlađe generacije nisu spremne da popravljaju narušene stvari i time završavaju bračnu zajednicu i ne traže konačno rješenje kako bi spasili brak. Sa druge strane, parovi koji su duže ostali traže dublje razloge za razvod te trpe veliki broj problema koji se godinama nagomilavao”, istakla je Buljićeva za “Centralni portal”.

Kome najčešće pripadaju djeca ocu ili majci?

Buljićeva je kazala da prema njenom iskustvu djeca najčešće pripadaju majci.

“U većini slučajeva zajednička maloljetna djeca povjeravaju se majci na brigu, čuvanje i vaspitanje, dok se otac obavezuje da doprinosi izdržavanju zajedničke djece u novčanom iznosu. U tom slučaju, otac ima pravo da ostvaruje kontakt sa djetetom, kao i na viđanje svaki drugi vikend u ograničenom trajanju za praznike i druge posebne prilike. Djeca se u tom slučaju ne izdvajaju iz okoline gdje žive, uče, spavaju I slično”, objasnila je Buljićeva.

S obzirom na to da starateljstvo većinom dobija majka, u posljednje vrijeme dešava se i to da i očevi traže starateljstvo.

“Kada se u razvodima odlučuje o povjeri djece koja su maloljetna, mnogo je češća situacija da djeca ostaju sa majkom cijeneći primarne potrebe djeteta za blizinom i sigurnošću majke u ranijem periodu života. Izuzetak je kada su kapaciteti majke narušeni zbog nekih faktora kao što su zdravstveno stanje majke (kroz ocjenu sposobnosti) ili dugotrajno liječenje, ili pak očiglednog nemara kojeg bi majka pokazivala u odnosu na roditeljske obaveze”, zaključila je Buljićeva.



Podijelite vijest: