Kada će u RS sva djeca imati pravo na dječiji dodatak

Foto: Centralni Portal/ Ilustracija

U nekim slučajevima to je imovinski cenzus ali postoji i određena kategorija djece gdje imovinski cenzus nije uslov za ostvarivanje prava na dječiji dodatak, navodi ombusman za djecu RS Gordana Rajić.

Prema njenim riječima, postoje i druga socijalna primanja u smislu materinski dodatak, samo porodiljsko koje je pomoć za novorođenče, pronatalitetna naknada pa i zakon što je skoro usvojen za pomoć sa troje i više djece.

„Dosta se radi na unapređenju socijalnog položaja djece ali same te naknade neće riješiti problem ako mi ne stvorimo adekvatne uslove da bi djeca imala jedan kvalitatan uslov za životni standard. Ne treba svu svoju energiju i resurse usmjeriti na ta socijalna primanja, iako su neophodna, ali je definitivno potrebno stvoriti uslove da dijete ima pravo i na kvalitetno obrazovanje, i na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, i na primjeren životni standard i naša inicijativa ide u tom smislu“, objasnila je Rajić.

Osvrnula se na druge zemlje koje ne postavljaju red rođenja djeteta, prvo, drugo, treće kako bi ostvarili dodatak te dodaje da druge zemlje i jesu drugačije jer imaju veći budžet i drugačiju politiku. Na primjer: Ako u Britaniji njihov imovinski cenzus prelazi određeni iznos funti, oni su u obavezi da plaćaju porez pa prema tome, roditelji mahom podnose zahtjev da ne primaju taj dodatak jer bi im to bio veći trošak. Upravo zbog toga, kako navodi Rajić, teško da se RS poredi sa razvijenim zemljama.

„Uvijek se određena kategorija osjeća zakinuta ili ugrožena jer se postavlja granica određenog stepena  prioriteta pa jedan roditelj će primati dodatak, a drugi neće, iako su oba roditelja u sličnoj poziciji jer imaju dijete sa smetnjama koji zahtijeva stalnu brigu i trebaju podršku“, objašnjava Rajić te dodaje da se mora napraviti granica u iznosu dodatka jer nije korektno da svaka kategorija, koja je procijenjena sa većom nesposobnosti ili manjom, ima ista prava, a nemaju iste potrebe.

Rajić kaže da postoje i slučajevi gdje se roditelji žale na sva ostvarivanja prava počevši od same dokumentacije pa na drugo.

 Takođe, česte žalbe postoje i u vezi novorođenčadi. Roditelji žive u Sloveniji, Ausriji, ili nekoj drugoj državi, a dijete je rođeno u RS i onda podnesu zahtjev za ostvarivanje naknade. Kad treba dostaviti dokaz o nezaposlenju, dokaz se ne dostavi te se na kraju ispostavi da već primaju naknadu ili da to ostvaruju po nekom drugom osnovu.

Kako navodi Rajić, usmjeravanje inicijative ide ka tome da se prvo ostvari pravo baš onima kojima je zaista potreban dodatak, pa tek poslije toga da se pokrene inicijativa da sva djeca ostvare pravo bez obzira na imovinski status i materijalno primanje roditelja.

„U sadašnjim uslovima nije realno očekivati da idemo ka inicijativi za ostvarivanja prava na dječiji dodatak za svu djecu u RS, a da pri tom imamo djece koji su određeni stepen invalidnosti, a ne ostvaruju pravo na ovu njegu i pomoć. Bilo bi zaista neozbiljno da tražimo nešto što znamo da sigurno neće biti u neko dogledno vrijeme omogućeno, a da pri tom imamo kategoriju djece koja još nisu obezbijeđena, a prvo bi trebalo to riješiti. Postoje nedostaci u praksi kao i u svakom drugom postupku, ali uglavnom idemo ka tome da se unaprijedi položaj sve djece, a ne samo u ovim našim slučajevima“, zaključila je Raljić za „Centralni portal“.

Mirjana Jokanić