„Iskustva iz prethodnog perioda su pokazala da je sigurno čuvati novac u banci. Ako se posjeduje više od 50.000 KM dobro bi bilo rasporediti u više banaka jer država iz fonda daje garanciju građanima da neće propasti novac kad se uloži u banke“, kaže Pavlović.
Kako navodi, sigurnost građana je tako dizajnirana da svako ko je imao novac u npr. Bobar banci do 50.000KM dobio je svoj novac nazad preko fonda, te dodaje da je sigurnost držanja novca u banci sa te strane prilično velik.
„Situacija kod nas je takva da treba biti racionalan i dobro se raspitati gdje će se držati novac jer na neki način banke koje su u BiH uglavnom su strane, a tek je poneka banka lokalnih vlasnika. Prema tome, sigurnost novca je zagarantovana“, navodi Pavlović.
Prema njegovim riječima, sistemi banaka u elektronskoj verziji zaštite je više razvijena, a banke po međusobnom osnovu i sarađuju pa prema tome prijetnje po osnovu depozita nema.
„Čovjek ne bi trebalo da brine za novac, ali postoji jedini rizik koji je vezan za bankomate i podizanje novca sa računa. S obzirom na to da je tehnologija razvijena, kod većih iznosa novaca na računu i kartici uvode se šestocifarske oznake, a ne četvorocifarske na koje smo naučili. Banke, po definiciji, imaju određene limite pa kad korisnik pređe taj limit banka ga kontaktira da provjeri da li je to osoba koji je vlasnik kartice ili neko drugi pokušao da dođe do novaca“, objašnjava Pavlović.
Pavlović se osvrnuo i na zapad te navodi da banke na zapadu kada primijete da je veći iznos na računu i da nema nikakvu aktivnost, pretpostavljajući da je u pitanju štednja, zovu iz banke te predlažu da li su zainteresovani da se novac investira uz predočen uslov na koji se to radi.
Što se tiče inflacije, prema njegovim riječima, potrebno je razlikovati korisnike bankarskih usluga sa malim depozitom, zatim sa srednjim depozitom i na kraju sa velikim depozitom.
Kako objašnjava Pavlović, korisnici sa velikim depozitom koji raspolažu sa više od 100.000KM razmišljaju na koji način mogu da ulože novac i tako steknu neku korist.
„Ulažite u nekretnine, u zemlju, u šumu ili u nešto što ima trajni karakter na taj način nećete novac potrošiti, a novac neće izgubiti na vrijednosti. Ako ulažete u nekretninu onda ste stekli mogućnost da istu iznajmljujete i na taj način ne gubite već dobijate na vrijednosti jer nekretnine još niko nije izgubio. Ulaganje u zemlju takođe nije loša ideja, jer je hrana postala podjenako značajna kao i energija. Zemlja može biti zamijenjena i u rješavanju stambenog pitanja, ukoliko neko namjerava da živi na selu i obrađuje zemlju“, poručio je Pavlović.
Korisnici bankarskih usluga sa srednjim depozitom koji nisu u mogućnosti da ulažu u veće investicije, kako navodi Pavlović, mogu da ulažu u zlato ili u nešto što ima trajnu vrijednost.
Takođe, Pavlović se osvrnuo i na one s manje novca naglasivši da tu nema velikog prostora za investiranje, te, kako navodi, mogu da ulažu u npr. garažna mjesta ili nešto drugo što može da se rentira i tako ostvari profit.
Mirjana Jokanić
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Šifra: Navijač u rezervatu
Mađarski rulet: Gulaš, trikovi i jedan jako ljuti začin
Mladić iz Banjaluke poginuo u saobraćajnoj nesreći, oglasilo se OJT
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima