Pravoslavni vjernici Badnjim danom počinju proslavu Božića

Foto: Printscreen

Prethodi mu božićni post, koji traje od 28. novembra do 6. januara. Dan uoči Božića, pravoslavni vjernici proslavljaju Badnji dan, koji je ujedno i posljednji dan posta.

Osnovni ciljevi posta su proslavljanje Boga i njegovih svetih i očišćenje duše i tijela od tjelesnih i duševnih strasti. Post podrazumijeva molitve i činjenje dobročinstava, uzdržavanje od loših misli, želja i djela, kao i uzdržavanje od mrsne hrane.

Božić označava trenutak promjene u prirodi, završetak ciklusa koji je trajao godinu dana i početak novog vegetacionog perioda.

Na Badnji dan, a u nekim krajevima i prethodnog dana, odlazi se u šumu i donosi grana mladog cerovog ili hrastovog drveta, kojoj se prethodno nazove: "Dobar ti dan, badnjače" i pospe žitom. Na Badnji dan se, po pravoslavnom običaju, vraćaju svi dugovi i sve pozajmljene stvari.

Badnjak se u kuću unosi na Badnje veče. Jednim dijelom se nekada ložila vatra, a kada pregori, on se nosio u štale i torove, dok se drugi dio čuvao za položajnika, koji bi ga palio na sam dan Božića.

Ovaj običaj se i danas ponegdje poštuje, a u gradskim sredinama badnje drvce ili grančica se kupuje na pijaci, unosi se u kuću čak i dan-dva ranije. Mnogi ga kite presnim ili suvim voćem i bombonama, a ispod njega stavljaju poklone za najdraže.

Paljenju badnjaka crkva je dala obredni smisao – grijanje oko badnjaka simbolizuje zagrijavanje ljubavlju prisutnih ukućana jer svako ovaj praznik obilježava u svom domu.

Slama (simbolizuje slamu na kojoj je rođen Isus Hrist i njenim unošenjem u dom se unosi Božji blagoslov) sastavni je dio obilježavanja Badnje večeri. Po starim običajima unosila se u kuću zajedno sa badnjakom i rasprostirala se po podu ispod stola, gdje stoji sve vrijeme Božića. U mnogim krajevima na njoj se i večeralo za Badnje veče. Danas je u urbanim sredinama slama simbolično privezana crvenim koncem za badnjak.

Za Badnji dan se priprema posna trpeza: suhe paprike punjene povrćem, samo rižom ili grahom, posna sarma od soje i crnog luka, posni grah, pita kupusnik u nekim krajevima, ponegdje krompiruša ili pita s orasima, riba, salata od krompira, salata od pasulja i crnog luka, uz orašaste plodove i sušeno voće, pečenu bundevu, kompot, posne štrudle i sitne kolače.