TOP NASLOVI: Vlasnik popularne antikvarnice otkriva šta su Banjalučani čitali tokom godine

"Svijet knjiga je najljepši svijet koji je čovjek stvorio. Sve ostalo je prolazno. Spomenici se ruše, narodi nestaju, civilizacije se razviju pa izumru, i poslije perioda potpune tame, sve se iznova gradi. Ali u svijetu knjiga se nalaze redovi koji su svemu ovome svjedočili, i preživjeli, netaknuti i svježi kao onoga dana kada su napisani, i dalje dotiču srca ljudi, pripovijedajući o ljudima kojih odavno više nema". - Klarens Šepard Dej

Foto: Centralni portal/V.Gajić

Sigurno da od citata Klarens Šepard Dej nema boljeg načina za otvaranje uvijek aktuelne teme i uzbudljivog putovanja kroz svijet književnosti. Ono što je najvažnije, uz pomoć najpopularnijeg banjalučkog knjižara Miroslava Gojkovića otkrili smo koja su najčitanija književna djela u 2022. godini.

Zima je period kada se provodi više vremena u toplim domovima, a to je idealan momenat za čitanje knjiga koje oplemenjuju, nadahnjuju i pomažu da budemo spremniji za izazove u predstojećoj godini.

Bilo da ste ljubitelj klasika, popularne psihologije ili nekog štiva drugačije sadržine, za vas smo odabrali zanimljive naslove.

“Tokom godine najviše su čitani ruski klasici poput Tolstojeve “Ane Karenjine”, romani “Braća Karamazovi”, “Idiot” i “Kockar” Fjodora Dostojevskog, “Lolita” Vladimira Nabokova", otkrio je za Centralni portal vlasnik antikvarnice “Ramajana” Miroslav Gojković.

Kako je kazao, nisu zapostavljena ni djela domaćih pisaca, a kao što je bilo i za očekivati čitani su “Derviš i smrt” i “Tvrđava” Meše Selimovića.

“Uz Selimovića, svakako među najčitanijim je naš nobelovac Ivo Andrić i roman “Na Drini ćuprija”, objasnio je Gojković.

Istakao je da su se među čitanim naslovima našli i “Tako je govorio Zaratustra” Fridriha Ničea, kao i Platonova “Država”, jedno od najvažnijih djela grčke filozofije”.

“Interesantno je izdvojiti i knjigu “Banja Luka u putopisima, zapisima i legendama” od autora Mate Džaje”, Jergovićevu zbirku “Trojica za Kartal” i roman” “Dvori od oraha” a zbog trenutne političke situacije koja potresa cijeli svijet dosta se čitao “Sukob civilizacija” Hantingtona i “Velika šahovska tabla” Zbignjeva Bžežinskog.

Naveo je da je kultura čitanja i dalje prisutna i da ljudi često kupuju i čitaju knjige koje su slične njihovim emocijama i stanjima, pogotovo ako traže odgovore na određena pitanja.

“Vječna je dilama da li ljudi čitaju ili ne. Često se kritikuju mladi da ne čitaju i da im je najveći domet da pročitaju sažetak knjige na zadnjoj korici. Naprotiv, postoji veliki broj studenata sa različitih odsjeka, konkretno u Banjaluci, koji vole lijepu književnost, pišu magistarske radove, doktorate, te naučne radove”, rekao je Gojković.

Kako je naveo, izdavačke kuće i knjižare antikvarijatima u Bosni i Hercegovini ne predstavljaju konkurenciju.

“Oni imaju određen spektar knjiga, mi smo antikvarijat, imamo polovne i stare knjige iz 18.19. vijeka kojih na tržištu više nema. Knjižare, u Banjaluci su više komercijalnog tipa, tako da nam je svima dobro”, istakao je Gojković.

Kada su u pitanju antikvarijati u Bosni i Hercegovini, prema riječima Gojkovića i tu kaskamo za regionom, kao i izdavaštvu. Istakao je da u Zagrebu postoji deset antikvarijata. Rijeka, koja je manja od Banjaluke ima dva velika, dok je u Srbiji broj antikvarijata znatno manji, ali nude nevjerovatan duhovni, kultuloroški i estetski doživljaj.