Svinjokolj je običaj koji se prenosi sa koljena na koljeno, a porodica Baltić se trudi svake godine da ga ispuni, te nauči nove naraštaje šta on znači I koliko je važan.
„Ova je tradicija koju se trudimo sačuvati i u današnje vrijeme. Obavlja se u novembru i decembru, jer hladnoća sprječava kvarenje mesa. Jest da ni hladnoće nisu kao što su nekada bile, opet se meso obrađuje na poseban način, kako bi se na pravi način dobili željeni proizvodi. Naravno procesu sušenja pogotovo treba pristupiti oprezno, kako se meso ne bi pokvarilo “, kaže Saša Baltić iz sela Jošava, kod Novog Grada.
U razgovoru za “Centralni portal” ovaj domaćin otkrio je na koji način oni pristupaju svinjokolju, šta je čiji posao te šta se sve sprema u njihovom domaćinstvu.
„Svinjokolj započinje rano, u cik zore, rakijicom i kavom, jer je i običaj. U pomoć priskoče rodbina i komšije. Muškarci su zaposleni oko samoga klanja, skidanja dlake sa kože, rezanja slanine za čvarke, mljevenja mesa za kobasice i kulen, spremanje kazana za kuhanje mesa i topljenje čvaraka. Žene peru i čiste crijeva, bar kod nas, negdje se kupuju obrađena, a pomažu i oko drugih poslova, za doručak prave cicvaru, uštipke, domaći sir, džigerice s bijelim lukom, ali tek nakon što je meso testirano na trihinelu, jer to se mora“, priča Baltić.
Navodi da se tu i tamo napravi pauza za doručak i predah, ali da se posao ne zapostavlja.
Najviše posla, kaže da ima oko topljenja čvaraka, pravljenja kobasica, pripremi šunke i slanine.
„Domaćica pravi krofne ili salnjake, a za večeru se priprema dinstana kobasica, da se oproba. Ostaje se još spremiti čvarke, koji se i tope u kaznu gdje se loži vatra. Naravno uvijek su tu rodbina i komšije koje ostaju dok se sav posao ne završi,“ ističe Baltić.
Iako je danas sve moguće kupiti u marketima, porodica Baltić ne odustaje od ovog običaja, jer kako kažu najbolje je domaće, napravljeno u njihovom domaćinstvu.
Dodaju da svinjokolj iziskuje puno posla, ali da to ima svoj čar, to je dan kada se okupljaju porodica, prijatelji i komšije, zbijaju šale i razmjenjuju iskustva.
“Svjesni smo da ovaj običaj izumire. Sve je manje sela, domaćinstava koji drže svinje, ovce, kokoši, da je život užurban, ali ne trebamo zaboraviti svoje korijene. Možemo bar nešto sačuvati u ovom ludom vremenu. Svjestan sam ja da je danas lakše otići u prodavnicu i kupiti gotovo, ali to nije isto. Poseban je osjećaj kada nešto napraviš lično i kada vidiš da je nešto plod tvog truda i rada”, rekao je Baltić.
Dragana Odžić
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Šifra: Navijač u rezervatu
Mađarski rulet: Gulaš, trikovi i jedan jako ljuti začin
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima
