Članovi odbora se prvi put nalaze uživo nakon dvije uzastopne godišnje sjednice (2020. i 2021.) održane onlajn zbog pandemije kovida-19.
Među najistaknutijim predlozima ovaj su put baget (Francuska), popularna sjevenoafrička folk muzika raj (Alžir), sajmišna tradicija (Francuska i Belgija), kultura ispijanja čaja (Azerbejdžan i Turska), tehnike tradicionalnih načina obrade čaja (Kina), šljivovice (Srbija) i svijetlog ruma (Kuba), kao i izrada rebaba, lute porijeklom iz srednje Azije (Iran/Tadžikistan/Avganistan).
Da bi izbjegli kontroverze, 24 predstavnika iz 180 država članica UNESCO-ovog odbora prije svega vodi računa i poštuje tradiciju, praksu i znanje koje treba očuvati.
Zbog toga će razmatrati „vještinu izrade i kulturu korišćenja bageta“ kao dio nematerijalne svjetske baštine, a ne baget kao takav.
Na isti način će proučiti znanje i iskustvo majstora koji prave svijetli kubanski rum, a ne alkoholno piće.
Kad je riječ o alžirskoj raj muzici, odbor ga neće razmatrati za uvrštenje na spisak kao muziku, već kao tradiciju koja prati ovaj muzički žanr.
Usvojena 2003. godine, Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine promoviše očuvanje znanja i „knov-hova“, koji su značajni za očuvanje tradicionalnih zanata, prenosi N1.
Nagrađuje se i „kulturna praksa koja se prenosi s generacije na generaciju, kao što su usmena predaja, izvedbene umjetnosti, društvene prakse, rituali i svečani događaji ili znanja i prakse koji su povezani s prirodom i univerzumom“
