Nasilje nad ženama: U BiH u sedam godina ubijeno više od 60 žena!

Foto: Pixabay

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra u znak sjećanja na sestre Mirabal, aktivistkinje iz Dominikanske Republike koje je naredio ubiti diktator Rafael Trujillo. Sestre Mirabal postale su simbol feminističkog, ali i nacionalnog otpora.

U Bosni i Hercegovini od 2015. godine ubijeno je više od 60 žena. Samo ove godine ubijeno je, prema izvještajima medija, osam žena.

Bosna i Hercegovina još uvijek nema ujedinjene statistike o slučajevima femicida. U nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci održani su protesti žena protiv femicida. Razlog je bio ubistvo nekoliko žena u posljednje vrijeme, najčešće su žene bile žrtve partnera.

Nasilje nad ženama kao globalni problem

Nasilje nad ženama najzastupljeniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava te predstavlja ozbiljan društveni problem čijem se rješavanju mora pristupati odlučno i sustavno. Ono ostavlja dugoročne tjelesne, mentalne i seksualne posljedice koje mogu biti razorne. 

Nasilje utiče i na opštu dobrobit žena te otežava njihovo ravnopravno sudjelovanje u društvu. Žene mogu biti žrtve različitih oblika nasilja – tjelesnog, psihičkog, seksualnog, ekonomskog. 

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2018. godine, 1 od 3 žene starije od 15 godina bila je (ili će biti) žrtva tjelesnog ili seksualnog nasilja tokom svog života na globalnom nivou. U ovu statistiku nisu uključeni vrlo zastupljeni oblici nasilja poput seksualnog uznemiravanja, nasilja putem digitalne tehnologije i seksualnog iskorištavanja. Ovaj poražavajući podatak gotovo je konstantan tokom cije protekle decenije.

Uticaj pandemije COVID-19

Još više zabrinjava uticaj pandemije uzrokovane virusom COVID-19 na porast nasilja nad ženama, a posebno na porast porodičnog nasilja. U mnogim zemljama nastupilo je zatvaranje (engl. lockdown) koje je ograničilo pristup određenim uslugama i mehanizmima zaštite od nasilja. Ograničeno kretanje, socijalna izolacija i ekonomska nesigurnost znatno su povećali rizik žena od nasilja u porodici širom svijeta. Takođe, u takvoj izvanrednoj situaciji trebalo je prilagoditi i unaprijediti preventivne aktivnosti te aktivno raditi na jačanju svijesti o razmjerima ovog oblika nasilja.

Crne brojke

Stvarni, realni broj slučajeva nasilja nad ženama, posebno onog porodičnog, gotovo je nemoguće saznati. Ogroman broj slučajeva ostaje neprijavljen, a razlozi uglavnom uključuju strah od nasilnika, nepovjerenje u sistem i institucije, ekonomsku ovisnost, strah od odvajanja od djece i sl. Većina žena nasilje je doživjela upravo od člana vlastite porodice, a polovicu svih femicida (ubistvo žene) počinili su žrtvini sadašnji ili bivši partneri.

Nasilje u porodici – najzastupljeniji oblik nasilja nad ženama

Prevalencija pojedinog oblika nasilja nad ženama razlikuje se od zemlje do zemlje, a ovisi o brojnim faktorima – kulturološkim, ekonomskim, političkim i brojnim drugim. U BiH je, kao i u većini zapadnih zemalja, najčešće upravo porodično nasilje.

Većina zemalja ima usvojene zakone koji se odnose na nasilje u porodici, seksualno uznemiravanje i uznemiravanje na radnom mjestu. Naravno, glavni izazov je provedba tih istih zakona. 

Žene i djevojčice često nemaju pristup adekvatnoj zaštiti. Osim toga, na prevenciji nasilja se u velikom dijelu svijeta ne radi adekvatno, a kada do nasilja dođe, ono često prođe nekažnjeno.