Ljekari upozoravaju i na štetnost pasivnog pušenja, odnosno udisanja duvanskog dima iz okoline, dima koji je nastao izgaranjem duvanskog proizvoda i dima kojeg pušači izdišu.
"Nepušači izloženi pasivnom pušenju imaju dvostruko veći rizik od raka pluća u poređenju sa nepušačima koji nisu izloženi pasivnom pušenju. Nažalost, pasivni pušači najčešće su djeca", kaže za Srpskainfo dr Lora Novaković Lacković, ljekar Odjeljenja onkologije sa opštom pulmologijom Univerzitetskog kliničkog centra Srpske.
Ističe da su prevencija i rano otkrivanje karcinoma pluća dosta teški.
"U sprečavanju razvoja karcinoma bronha može se djelovati u dva pravca: zaštitom na radnom mjestu i borbom protiv pušenja. Mjere zaštite na radu podrazumjevaju definisanje sigurnosnih nivoa izloženosti pojedinom tvarima, kao i dužina ekspozicije. Jedini mogući oblik preventivnog djelovanja za sad je borba protiv pušenja, koja podrazumijeva zdravstveno vaspitanje i usvajanje zdravih životnih navika. Zdravstveno prosvjećivanje je dugotrajan proces vezan za promjenu opšte kulture, za standard, te društvene i socijalne prilike", objašnjava dr Lacković Novaković.
Podsjeća da je novembar mjesec borbe protiv raka, i razlog što se u svijetu održavaju razne javnozdravstvene manifestacije s ciljem povećanja svijesti o ovoj teškoj bolesti.
"Prema podacima SZO rak pluća je vodeći uzrok smrti koje se povezuju sa malignim bolestima, jer mu se pripisuje 19,7 odsto smrti uzrokovanih malignim bolestima. Svake godine se u svijetu otkrije više od 1,2 miliona slučajeva karcinoma pluća. Vaj karcinom je kod muškaraca najučestalije maligno oboljenje, a kod žena se nalazi na drugom mjestu, iza karcinoma dojke. Muškarci oboljevaju devet puta češće od žena, a na ovaj malignom otpada 33 odsto svih neoplazmi kod muškaraca i 24 odsto kod žena, sa tendencijom rapidnog porasta kod žena", kaže dr Lacković Novaković i dodaje da najčešće pominjani uzročnik jeste navika pušenja duvana.
"Više od 90 odsto slučajeva posljedica su aktivnog ili pasivnog udisanja duvanskog dima. Rizik se povećava sa brojem ispušenih cigareta i sa dužinom pušačkog staža. Pacijenti koji su aktivni ili bivši pušači imaju veći rizik oboljevanja od karcinom pluća. Nažalost, ovo oboljenje se javlja i kod nepušača i to je razlog što se u posljednje vrijeme često naglašava uticaj pasivnog udisanja duvanskog dima", poručuje dr Lacković Novaković.
Generalno pušenje je najveći pojedinačni uzrok nastanka različitih solidnih tumora, među kojima je i rak pluća. Radioaktivni gas radon je drugi vodeći uzrok nastanka karcinoma pluća, dok je procjena da 3-4 odsto karcinoma pluća nastaje izlaganjem azbestu. Aerozagađenja, ponavljane infekcije pluća, pluća ožiljno promjenjena tuberkulozom, izloženost drugim kancerogenima i psihofizički stres, faktori su koji mogu uticati na pojavu ovog oboljenja.
