Godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

Foto: Reuters

Sporazum je zvanično potpisan 14. decembra u Parizu a potpisali su ga zvaničnici koji su zastupali sva tri naroda - predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović i predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman.

Potpisivanjem ovog sporazuma uspostavljena je BiH kao država tri konstitutivna naroda i ostalih a ona je podijeljena na dva entiteta - Republiku Srpsku i Federaciju BiH, te je tako spriječen četverogodišnji rat na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Dejtonski sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine kao države.

Ovim aneksom je određeno da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.

Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcionisanju savremene BiH, ali i prepreka na njenom putu prema euroatlantskim integracijama.

Problemi u tumačenju Dejtona postalo je prepreka u samom unutrašnjem funkcionisanju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kako njeno unutrašnje uređenje treba da izgleda.

U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena a politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života.

Takođe, za aktuelno stanje u Bosni i Hercegovini, opterećeno stalnim opstrukcijama i blokadama, bez konsenzusa o strateškim ciljevima i pravcima izgradnje bolje budućnosti za građane BiH doprinijelo je i prisustvo negitimno izabranog Visokog predstavnika koji donosi odluke koje prema mišljenju građana ali i političkih predstavnika idu na štetu svih naroda.