Zašto su trebinjski platani mjesto susreta i nesvakidašnjih užitaka

Foto: Ilustracija/Centralni portal

• Obilazak kompleksa Crkvina – Hercegovačka Gračanica;

• Obilazak Perovića (Arslanagića) mosta iz XVI vijeka;

• Obilazak grada: Dučićev park, Hram Sv. Preobraženja s početka XX vijeka, Katolička
katedrala s kraja XIX vijeka, stogodišnji platani;

• Obilazak spomenika kulture u centru grada;

• Obilazak Starog grada sa Osman – pašinom džamijom i Carevom džamijom iz XVIII vijeka;

• Posjeta Muzeju Hercegovine (arheološka, etnografska, Dučićeva postavka, galerije slika i skulptura);

• Obilazak grada sunca;

• Ručak u u nekom od lokalnih restorana;

• Degustacija u vinskom podrumu po želji;

• Posjeta nekom od manastira po želji (Tvrdoš iz XVI vijeka, Duži iz XVI – XVII vijek, Petropavlov IV-VI vijek).

No, ovo je tek deseti dio onoga što turistički biser na jugu Srpske nudi. Na svakom ćošku je po jedno mjesto za uživanje - na vodi i na brdu, a neki uživaju i u letenju.

Bitno je da vas posluži vrijeme i da potrefite dan kada je grad podno Leotara okupan suncem. Nije teško jer ovaj grad ima oko 260 sunčanih dana u godini.

Turistička atrakcija u ovom gradu je i jedna kafa. Nije to obična kafa već ona na daleko poznata “kafa pod platanima”. 

Nadaleko je poznata i ovdašnja gastronomija, u jelima iz Hercegovine gurmanima uživaju sva čula. Posebno ovdje prorade čula kada se otvori čaša dobrog vina, jer je to hercegovački brend.

Centralni portal ima u planu da vas kroz seriju tekstova provede kako mnogi kažu najljepšim gradom u ovom dijelu Evrope. 

Danas pijemo kafu pod platanima.

Ovo čarobno drvo krije brojne tajne u svojim raskošnjim krošnjama. Platani su spomenik pejzažne kulture i pod zaštitom su države. Pod platanima se može sve čuti i saznati, to je mjesto susreta i svih dešavanja, zato je baš ovdje kafa posebnog ukusa. Onima koji dođu  u Trebinje platani su prva stanica.

“Ovi platani su na neki način postali i zaštitni znak našeg grada. Ljudi koji se sjećaju tih vremena bivše Jugoslavije kažu da je to bila ljetna bašta u tadašnjoj državi. Naravno neraskidiva veza sa platanima je i sam ugostiteljski objekat koji se nalazi tu. Mijenjao je imena kroz istoriju, od hotela Zagreb, Lovćen, Jedinstvo i konačno hotel Platani”, priča to Simo Radić, kustos u Muzeju Hercegovine.

Platani su u grad podno Leotara stigli 1890 godine. Prije njih ovaj prostor je bio poljana, ali i groblje. Sada svi kažu da je ovo najljepša bašta na Balkanu. Životni vijek ovog drveta je oko 300 godina, a u gradskim sredinama je upola kraći.

Šesnaest divova, pravih gorostasa, sa raskošnim granama i prelijepim listom duže od vijeka krase Trebinje. Platani i Trebinje povezani su neraskidivom vezom. Ipak, čuvene platane stigle su godine, pa traže pažnje više nego ikada.

Persa Aleksić kao inženjer poljoprivrede za hortikulturu je cijeli svoj radni vijek posvetila platanima. Otišla je u penziju, ali svako malo svrati da ih pregleda zato je i zovu doktor za platane. Napamet zna sve preparate i lijekove koji se ovom drvetu daju.

“Rađeno im je snimanje, dubinsko. Rezultati, pa sa obzirom na godine i na sve ono što su oni pretrpjeli, počev od raznih rekonstrukcija ovog trga do granatiranja devedesetih godina i oštećenja od gelera u relativno su solidnom stanju”, priča Persa za Centralni portal.

Persa još kaže da se godišnje platanima uradi nekoliko operacija, tretiraju im se listovi, granje ali i stablo. Persa najviše strahuje od pepelnice, a problematične su i rane od gelera. Vjeruje da će im mlađe generacije posvetiti više pažnje.

“Čuvamo ih i čuvaće ih ove mlađe generacije, jer je to prosto i državna obaveza, oni su pod zaštitom”, zaključuje Aleksić.

Platani su posebno lijepi u proljeće kada nabace zeleno ruho. Ipak se ljeti pod platanima najviše uživa, jer svi kažu da nema ljepše hladovine.
 
Riječi da se opiše njihova ljepota i njihov značaj za Trebinje ponestaje.