On je za Srnu izjavio da su tehnološke inovacije iz korijena promijenile način rada i komunikacije, što se direktno odražava na poslovanje i javnu administraciju.
Selak je podsjetio da je BiH još 2006. godine uvela Zakon o elektronskom potpisu, ali da integracija elektronskih procedura i digitalnih tehnologija nije dovoljno napredovala. Kao primjer dobre prakse naveo je Španiju, gdje su uvedene elektronske knjige i digitalni potpisi, što je pravosuđe učinilo agilnijim i dostupnijim građanima.
„Digitalizacija omogućava elektronsko vođenje i praćenje predmeta, lakšu kontrolu rada pravosuđa i veću efikasnost cijelog sistema. Papirologija i sporost ne smiju biti prepreka pristupu pravdi“, naglasio je Selak.
On je posebno izdvojio značaj kontinuirane edukacije sudija i stručnog osoblja, bez koje digitalni alati mogu ostati samo na papiru.
Ministar je najavio i uvođenje integrisanog sistema upravljanja podacima u zatvorima, koji bi povezao kazneno‑popravne ustanove sa sudovima, tužilaštvima, policijom i drugim organima vlasti.
„U toku je rad na razvoju softvera za evidentiranje osoba lišenih slobode, koji će objediniti matične podatke, zdravstvene, tretmanske i bezbjednosne informacije od ključnog značaja za efikasno izvršenje krivičnih sankcija“, zaključio je Selak.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Tramp: Moskva i Kijev dogovorili energetsko primirje, stupa na snagu odmah
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima
