Decenija od pokušaja prevrata u Turskoj

Foto: Agencije/arhiva

Te noći pučisti su zauzeli više državnih institucija, blokirali mostove na Bosforu i preko državne televizije objavili da je vlast preuzeo „Savet za mir u kući“, tijelo koje se pozivalo na nasljeđe Kemala Ataturka i tvrdilo da brani sekularni poredak od, kako su naveli, erozije pod upravom predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Uslijedile su borbe u Ankari, Istanbulu, Marmarisu i drugim gradovima, uveden je policijski čas, a prema zvaničnim podacima oko 8.500 pripadnika vojske učestvovalo je u pokušaju prevrata. Tokom noći poginulo je više od 300 ljudi, a povrijeđeno je više od 2.000.

Erdogan je pučiste označio kao teroriste povezane sa pokretom FETO Fetulaha Gulena, islamističkog lidera u egzilu. U jutarnjem obraćanju opisao je pokušaj udara kao „dar od Boga“, nakon čega je uslijedio masovni obračun sa vojnim, pravosudnim i civilnim strukturama koje su vlasti označile kao naklonjene pučistima.

U prvim danima uhapšeno je oko 40.000 ljudi, među njima najmanje 10.000 vojnika, kao i 2.745 sudija. U narednim mjesecima broj uhapšenih porastao je na više od 77.000, dok je više od 160.000 zaposlenih dobilo otkaze. Zatvoreno je 15 univerziteta, 35 zdravstvenih ustanova, oko 1.000 škola i 1.226 organizacija. Vanredno stanje trajalo je pune dvije godine. 

General Akin Ozturk, bivši komandant turskog ratnog vazduhoplovstva, optužen je da je bio vođa puča. Uhapšen je istog jutra, a 2019. osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Turski mediji su povremeno optuživali pojedine američke zvaničnike za navodnu umiješanost, što su oni odbacivali. 

Erdogan: „Pokušaj puča bio je sveobuhvatni pokušaj okupacije“

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas, povodom desetogodišnjice događaja, da 15. jul nije bio „uobičajeni pokušaj državnog udara“, već „sveobuhvatni pokušaj okupacije“ koji je predstavljao ozbiljnu prijetnju nezavisnosti zemlje.

U pisanoj izjavi dostavljenoj Tanjugu, Erdogan je naveo da je cilj pučista bio da Tursku uvedu u dugogodišnji haos i stave budućnost nacije pod kontrolu. Podsjetio je da su prve mete bile Predsjednički kompleks i Velika narodna skupština.

„Naš narod je iste noći masovno izašao na ulice i odbio da se pokori terorističkoj organizaciji“, poručio je Erdogan, dodajući da je time „ispisan ep o nacionalnoj volji“.

On je naveo da je nakon puča sproveden niz strukturnih reformi, kao i operacije protiv drugih terorističkih organizacija u zemlji i inostranstvu. Kao rezultate tih procesa istakao je napredak u energetici, saobraćaju, zdravstvu, poljoprivredi, tehnologiji i odbrambenoj industriji.

Među projektima koji su, kako kaže, stekli međunarodno priznanje, izdvojio je električni automobil TOGG, nacionalni borbeni avion KAAN, nacionalne korvete i bespilotne letjelice.

Erdogan je naglasio da Turska posljednjih godina vodi aktivnu spoljnu politiku i da se pozicionirala kao važan akter u rješavanju regionalnih i globalnih kriza. Ponovio je da borba protiv terorizma ostaje jedan od glavnih prioriteta i pozvao međunarodnu zajednicu da podrži turske napore. 

Pokušaj puča 2016. ostavio je duboke podjele u turskom društvu, a brojni analitičari i dalje raspravljaju o tome da li je udar bio stvarni pokušaj rušenja vlasti ili događaj koji je omogućio širok talas represije.