Upravni odbor PIK danas ponovo o izboru visokog predstavnika u BiH

Foto: Agencije

Rok koji je PIK sam sebi odredio ističe upravo danas, budući da na prethodnoj sjednici krajem juna nije postignut dogovor. Razlike u stavovima između SAD i Evropske unije, koju predvodi šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, dovele su do raskola – ne samo oko kandidata, već i oko budućnosti Kancelarije visokog predstavnika.

PIK se tada obavezao da će konsenzus biti postignut do 14. jula, a za vršioca dužnosti visokog predstavnika imenovan je Amerikanac Luis Krišok.

Na stolu su dva zvanična kandidata – Antonio Zanardi Landi, italijanski diplomata uz snažnu podršku SAD, i Rene Trokaz, francuski diplomata i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan, kojeg podržavaju evropske zemlje. Nezvanično, u opticaju su još dva imena: Italijan Mauricio Masari i Peter Sorensen, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine.

Brisel i Vašington i dalje bez dogovora

Sjednicom predsjedava Luis Krišok, čiji legitimitet osporava Ruska Federacija, uz obrazloženje da funkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika nije predviđena Dejtonskim sporazumom.

Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije smatra da trenutna situacija vodi ka prelaznom periodu koji bi mogao rezultirati ukidanjem pozicije visokog predstavnika.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova poručuje da Krišok “ne raspolaže nikakvim ovlašćenjima u smislu Dejtonskog sporazuma”, te da takva ovlašćenja može imati isključivo visoki predstavnik potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN. Portparol Marija Zaharova naglašava da OHR treba što prije zatvoriti, a funkciju visokog predstavnika ukinuti bez preduslova.

Lucijano Kaluža, stručnjak za međunarodne odnose, ocjenjuje da je “vrijeme da se BiH oslobodi spoljnog protektorata”, te da zemlja zaslužuje da nastavi evropski put bez visokog predstavnika.

U analitičkim krugovima sve je jasnije da se stavlja tačka na rad OHR-a, bez obzira na to da li će PIK postići dogovor ili će uslijediti još jedan neuspješan pokušaj. Upravo na tome Republika Srpska godinama insistira – donošenje odluka kroz dijalog, zakon i Dejtonski mirovni sporazum.