Podrška Vulinovom PS - dvojno državljanstvo Srbije za sve Srbe iz BiH!

Foto: ustupljena fotografija

Ćosić je podsjetio da i u sadašnjem članu 23 Zakona o državljanstvu Republike Srbije eksplicitno stoji da „pripadnik srpskog naroda koji nema prebivalište na teritoriji Republike Srbije ima pravo da bude primljen u državljanstvo Republike Srbije bez otpusta iz stranog državljanstva, ako je navršio 18 godina života, nije mu oduzeta poslovna sposobnost i ako podnese pismenu izjavu da Republiku Srbiju smatra svojom državom“.

– Srbi, dakle, ne traže ništa više od onoga što su svojim sunarodnicima već omogućile države Evropske unije i zato ne vidim razlog za bilo kakvu paniku ili sumnju u dobre namjere. Jer, obeshrabrujuća je činjenica da je, prema zvaničnim podacima, do prije dvije godine samo 13.000 od više od milion Srba koji stalno žive u BiH, osim državljanstva Republike Srpske, odnosno BiH, imalo i državljanstvo Republike Srbije. Nisu za utjehu ni podaci od prije godinu i po, prema kojima je oko 590.000 ljudi koji imaju državljanstvo BiH dobilo i državljanstvo Srbije, pošto se to u ogromnoj većini odnosi isključivo na građane porijeklom iz BiH koji već dugo, a mnogi i generacijama unazad, imaju stalno prebivalište u Srbiji – upozorio je Bojan Ćosić, podsjećajući na primjere Hrvatske i Mađarske, gdje je poznavanje hrvatskog, odnosno mađarskog jezika jedan od ključnih uslova za dobijanje državljanstva, a da za tako nešto nije neophodno da budete Hrvat ili Mađar po nacionalnosti.

Osnovni kriterijumi za sticanje državljanstva Mađarske jesu mađarsko porijeklo, odnosno da imate pretka koji je bio mađarski državljanin, ili da je neko od vaših predaka rođen na teritorijama koje su nekada, do kraja Prvog svjetskog rata, bile u sastavu mađarskog dijela Austrougarske.

Takođe, potrebno je i solidno poznavanje mađarskog jezika, odnosno sposobnost vođenja osnovnog razgovora na mađarskom jeziku, a nije neophodno imati stalno prebivalište u Mađarskoj. Drugi osnovi za dobijanje državljanstva jesu brak ili zajedničko dijete sa mađarskim državljaninom.

Pravo na hrvatsko državljanstvo odavno se stiče porijeklom – ako vam je jedan od roditelja hrvatski državljanin, ako ste potomak hrvatskih iseljenika ili ako pripadate hrvatskom narodu i to možete dokazati odgovarajućom dokumentacijom. Hrvatskim iseljenicima je prije šest godina taj postupak dodatno olakšan, pa je dovoljno da vam je jedan od roditelja bio hrvatski državljanin u trenutku vašeg rođenja da biste, pod određenim zakonskim uslovima, mogli biti upisani u evidenciju hrvatskih državljana. Stranac, pak, može postati hrvatski državljanin prirođenjem (naturalizacijom) ako ima odobren stalni boravak u Hrvatskoj i određeni period zakonitog boravka, poštuje pravni poredak Hrvatske i poznaje hrvatski jezik i latinično pismo ili je u braku sa hrvatskim državljaninom.

Suština prijedloga Pokreta socijalista jeste da se, pored četiri postojeća osnova za sticanje državljanstva Srbije (porijeklo, rođenje, prijem u državljanstvo i međunarodni ugovori), uvede i peti osnov – pripadnost srpskom narodu. Time bi pravo na državljanstvo Srbije mogli da steknu iseljenici i njihovi potomci, punoljetna lica sa poslovnom sposobnošću, kao i lica koja podnesu dokaz o pripadnosti srpskom narodu.

– Kritičari smatraju da su kriterijumi za sticanje državljanstva Srbije nedovoljno precizni i šire strah od nekakvog „uvoza birača“ u Srbiju. Iz prethodnih primjera kod naših susjeda vidi se da je lako dokazati i srpsko porijeklo, i kulturnu i nacionalnu povezanost, ali i poznavanje srpskog jezika. Slučaj Hrvatske pokazuje da nema razloga ni za strah od mogućeg „prekrajanja“ izborne volje birača jer, na primjer, hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske imaju pravo glasa na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, ali na izborima za Hrvatski sabor glasaju u posebnoj izbornoj jedinici namijenjenoj hrvatskim državljanima bez prebivališta u Hrvatskoj, a ta izborna jedinica bira tri posebna zastupnika u Sabor – objasnio je član Glavnog odbora SPS-a Bojan Ćosić, ističući da ti državljani, ukoliko nemaju prebivalište u Hrvatskoj, ne mogu glasati na lokalnim izborima.