Njemačka reagovala na povlačenje Šmita

Foto: Printscreen

On je na zvaničnoj stranici Ministarstva spoljnih poslova Njemačke naglasio da je Šmit pet godina služio posvećen miru.

"Tokom tog perioda ostvaren je značajan napredak u provođenju Dejtonskog sporazuma i jačanju državnih institucija. Kancelarija visokog predstavnika i dalje igra ključnu ulogu za budućnost zemlje", naglasio je on.

Dodao je da je Šmit tokom karijere služio svojoj zemlji i kao poslanik u Bundestaghu i kao državni sekretar i savezni ministar.

"Vođen jasnim principima i kao posvećen hrišćanin, dao je istaknuti doprinos našoj zemlji", napisao je Vadeful.

Podsjećanja radi, Šmit je danas na stranici OHR-a najavio da dobrovoljno podnosi ostavku na ovu funkciju, ali da će ostati sve dok ne bude imenovan njegov nasljednik.

Problem mogućeg američkog nasljednika

Ako bi Šmit napustio BiH odmah, njegovu ulogu bi preuzeo njegov zamjenik, američki diplomata Lui Krišok, ali tu bi nastao problem za Evropu jer je prema dogovoru iz Dejtona predviđeno da ulogu visokog predstavnika obavlja Evropljanin, šefa Misije OEBS-a Amerikanac, kao i vojne misije NATO u BiH. Dolazak američkog diplomate, koliko god se radilo o profesionalnom i stručnom diplomati, za Evropu bi predstavljalo suviše veliki problem. 

OHR je saopštio da Šmit funkciju napušta dobrovoljno, što, prema saznanjima "Nezavisnih", nije potpuno tačno jer je Šmit želio da odradi svoj mandat do penzionisanja. S druge strane Njemačka je stala na stranu svog predstavnika jer je u pitanju i ugled te zemlje i ne želi da on ode dok se ne zatvori OHR. 

Iz OHR-a kažu da je Upravni odbor za sprovođenje mira već informisan o ovoj odluci, i da je zatraženo da počne proces izbora njegovog nasljednika. 

Da li će novi visoki predstavnik biti imenovan bez UN-a?

Prema saznanjima "Nezavisnih", izvjesno je da će novi visoki predstavnik biti imenovan na isti način kao i Šmit, bez formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a. Ako se to pokaže tačno, padaju u vodu teorije da je za odlazak Šmita odgovoran Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, jer on zastupa poziciju Rusije koja želi da se novi visoki predastavnik izabere u UN-u, a ne od strane PIC-a, gdje zapadne zemlje imaju presudan uticaj. 

To će se posebno pokazati ako za Šmitovog nasljednika bude imenovana Dama Karen, britanska specijalna izaslanica za zapadni Balkan, s odličnim odnosima s administracijom Donalda Trampa. 

U saopštenju, Šmit je istakao je ostvaren značajan napredak u funkcionalnosti institucija BiH, čime je želio odbraniti svoj angažman u BiH od kritika koje su se često pojavljivale u javnosti o tome da je bio suviše servilan prema Hrvatima, da je bio previše mekan i neodlučan u ključnim trenucima, da je odlukama urušavao institucije BiH, pa i da je bio popustljiv prema Dodiku.  

U jednom dijelu saopštenja, priznaje se da Šmit ipak nije ostvario svoj glavni cilj – ispunjavanje agende 5+2 i zatvaranje kancelarije. Nije tajna da je Šmit došao s namjerom da bude zadnji visoki predstavnik i da poslije njega ključnu ulogu u BiH preuzme Evropa.

To se, međutim, teško ostvaruje jer EU idalje nema jedinstvenu spoljnopolitičku viziju, posebno zbog činjenice da se odluke u spoljoj politici i bezbjednosti moraju donositi jednoglasno na nivou Savjeta EU, što otežava bilo kakvu spoljnopolitičku aktivnost. Osim toga, unutar EU pojedine zemlje članice imaju različite spoljnopolitičke prioritete na Balkanu, što se takođe negativno odražava na pristup EU. 

Zato se SAD ispostavljaju idalje kao ključni faktor uticaja u BIH, što se vidi prema dogovorima i poslovnim aranžmanima koje sklapaju i koje namjeravaju sklopiti u narednom periodu.

Zašto SAD žele odlazak Šmita

Vjeruje se da je možda upravo to ključni razlog zašto američka administracija želi da on ode – smatraju da je slab, bez dovoljno uticaja i da nije u stanju riješiti probleme, od državne imovine, pa do drugih pitanja. 

"Kristijan Šmit zahvalio je građanima Bosne i Hercegovine na gostoprimstvu, toplini i podršci koju je dobio tokom mandata. Naveo je da je u tom periodu došlo do sazrijevanja domaćih pravosudnih institucija, koje su odlučno djelovale u zaštiti ustavnog i pravnog poretka države. Takođe je istakao da su preduzeti važni koraci kako bi institucije postale funkcionalnije i kako bi se osigurao integritet izbora. Dodao je da će u narednim godinama biti potrebno dodatno raditi na provođenju svih odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine", zaključeno je u saopštenju OHR-a.