Georgijeva: Rat na Bliskom istoku izazvao globalni energetski šok

Foto: Agencije

Prema njenim riječima, posljedice će se osjećati tokom cijele godine, a najteže su pogođene zemlje u blizini sukoba, uvoznici energije i države bez finansijskih rezervi.

U intervjuu za CBS Njuz, Georgijeva je istakla da MMF razmatra različite scenarije u zavisnosti od trajanja rata, naglašavajući da će šteta na energetskoj infrastrukturi imati dugoročne posljedice. Posebno su pogođene zemlje Azije, gdje su uvedene restrikcije potrošnje energije i vanredne mjere, dok su poremećaji u snabdijevanju pogodili industriju poluprovodnika, medicinske usluge i poljoprivredu.

“Ljudi trpe zbog nestašica, rasta cijena i poremećaja u snabdijevanju, uključujući i đubriva, što može dovesti do rasta cijena hrane”, rekla je Georgijeva. Dodala je da su pogođeni i prihodi od doznaka, jer radnici iz zemalja poput Indije i Bangladeša ne mogu da šalju novac iz regiona Zaliva, dok su transport i turizam posebno oslabljeni u državama poput Šri Lanke.

Sjedinjene Američke Države, kao izvoznik energenata, manje su pogođene, ali rast cijena utiče na sve. Georgijeva je upozorila da bi pad inflacije mogao biti odložen, jer je rast cijena energenata u jednom trenutku dostigao i 50 odsto, što predstavlja snažan negativan šok ponude.

Ona je naglasila da će posljedice trajati i nakon eventualnog primirja, zbog već nastalih poremećaja i velike štete na postrojenjima i rafinerijama. “Oporavak neće biti brz, posebno u regionima sa najvećim poremećajima”, rekla je Georgijeva, dodajući da bi mir ipak ubrzao stabilizaciju.

Istovremeno, energetska kriza podstiče veću efikasnost i diversifikaciju izvora, uključujući razvoj zelene energije, ali će za to biti potrebno vrijeme. MMF savjetuje državama da ne uvode trgovinska ograničenja na energente i da pomoć usmjere ka najugroženijima, uz oprez zbog ograničenog fiskalnog prostora.

Georgijeva je ocijenila da je svjetska ekonomija pokazala otpornost zahvaljujući privatnom sektoru, jačim institucijama i tehnološkom napretku, ali je upozorila da rizik od recesije i dalje postoji. Posebno je naglasila značaj smanjenja trgovinskih tenzija između najvećih ekonomija, ističući da “trgovinski ratovi nemaju pobjednike”.

Govoreći o vještačkoj inteligenciji, upozorila je na velike promjene na tržištu rada – smanjuje se broj poslova srednjeg nivoa, dok raste potreba za novim vještinama, uz rizik povećanja nejednakosti. Ukazala je i na rast sajber rizika u finansijskom sistemu, naglašavajući potrebu za međunarodnom saradnjom i jačanjem zaštitnih mehanizama.

“Međunarodne institucije, uključujući MMF, moraju se prilagoditi brzim promjenama u svijetu, uz očuvanje stabilnosti globalnog finansijskog sistema”, zaključila je Georgijeva.