RŽR „Ljubija“ ponovo u plusu nakon dvije godine gubitaka

Foto: Printscreen

On je podsjetio da je kompanija 2024. godine poslovala sa gubitkom od 1.574.298 KM, dok je minus u 2023. iznosio 1.294.206 KM.

Prema njegovim riječima, do pozitivnog rezultata došlo je prije svega zahvaljujući smanjenju rashoda i većim prihodima od iznajmljivanja nekretnina, kao i proizvodnji biomase na nekadašnjim rudištima u Ljubiji i Tomašici.

„Preduzeće trenutno ima 22 zaposlena, a najveći dio troškova odnosi se na čuvanje i održavanje imovine“, naveo je Velaula.

On je najavio da će Skupština akcionara na vanrednoj sjednici 23. marta razmatrati prijedlog o prodaji 33,7 odsto akcija ovog preduzeća u Fabrici eksploziva „Tvek“ u Ljubiji. Paket akcija, prema procjeni vještaka, vrijedan je 2.538.955 KM.

Velaula je rekao da se nakon višegodišnjeg zastoja nastavlja i gradnja stambeno-poslovnog objekta na lokaciji zelene pijace u Ljubiji. Projekat realizuju RŽR „Ljubija“ i „Niskogradnja Marjanović“, a radovi su bili obustavljeni četiri godine zbog sudskih sporova.

„Sada su ti sporovi završeni i stvoreni su uslovi za nastavak gradnje. RŽR-u pripada oko 30 odsto od prodaje stanova i poslovnog prostora, gdje očekujemo prihod između šest i sedam miliona KM“, rekao je Velaula.

Prema njegovim riječima, dodatni prihod očekuje se i od raspodjele dobiti kompanije „Nova Ljubija“, čiji su vlasnici „H&P“ iz Zvornika Gordana Pavlovića sa 51 odsto i RŽR „Ljubija“ sa 49 odsto akcija.

„Ukoliko se realizuju planirani prihodi, u naredne dvije godine mogli bismo obezbijediti stabilnu finansijsku osnovu i početni kapital za pokretanje proizvodnje na kopovima u Ljubiji, u saradnji sa Vladom Republike Srpske“, naveo je Velaula.

On je dodao da bi za rudu iz Ljubije trebalo obezbijediti plasman i izvan Zenice, a kao najizglednije tržište pominje se Smederevo, što bi zahtijevalo dogovor na nivou vlada.

Velaula je podsjetio da su u Ljubiji već otvoreni kopovi „Škorac“ i „Ciganuša“, te da je kompanija „Arselor Mital Prijedor“ u martu prošle godine dobila trogodišnju koncesiju za eksploataciju tri miliona tona rude, koju je kasnije preuzela firma „Nova Ljubija“.

Značajan potencijal, kako je naveo, nalazi se i na kopu Vidrenjak, gdje se procjenjuje da ima oko 15 miliona tona barita. Na području Ljubije ukupno je potvrđeno oko 30 miliona tona rezervi, dok stručne procjene govore da bi količine različitih vrsta rude mogle dostići i 70 miliona tona.

Govoreći o Tomašici, Velaula je rekao da je formirana radna grupa stručnjaka koja razmatra mogućnosti eksploatacije na tom području, gdje je potvrđeno oko 10 miliona tona rezervi, uz pretpostavku da bi ukupna količina mogla iznositi i do 20 miliona tona.

Analizu će, dodao je, raditi Rudarski fakultet i Rudarski institut, dok se paralelno razmatraju i alternativni pravci razvoja tog područja.

Među mogućim projektima pominju se razvoj turizma na postojećim jezerima, lov i ribolov, kavezni uzgoj šarana, proizvodnja pitke vode, istraživanje termalnih i mineralnih izvora, kao i sportsko-rekreativni sadržaji.

„Razmatra se i formiranje muzeja rudarstva, kao i izgradnja turističke rudarske trase. To bi bile alternative ukoliko se pokaže da eksploatacija rude u Tomašici nema ekonomsku opravdanost“, rekao je Velaula.

RŽR „Ljubija“ je preduzeće u većinskom vlasništvu Republike Srpske.