KOKOT: Digitalizacija u Srpskoj neminovan proces

Foto: RTRS

"U Srpskoj je digitalizacija dugo tema, pri Komori je osnovan Centar za digitalnu transformaciju i osposobljeni su kadrovi i konsultanti koji će biti podrška privredi u procesu digitalizacije", rekla je Kokotova Srni u okviru konferencije "Kor dejs" u Dubrovniku.

Ona je istakla da će digitalna rješenja doprinijeti optimizaciji rada preduzeća i uvesti digitalne načine komunikacije interno u preduzeću, ali i eksterno sa institucijama.

"Izazov kod nas je što sistem još nije zaživio u praksi kada je riječ o javnom sektoru", rekla je Kokotova, navodeći da pojedine institucije kao Poreska uprava, Uprava za indirektno oporezivanje i bankarski sektor imaju svoja određena rješenja koja omogućavaju onlajn komunikaciju i podnošenje dokumentacije.

Ona je naglasila da, međutim, nedostaje sertifikaciono tijelo za kvalifikovani elektronski potpis da bi u potpunosti bila validna ta korespondencija i razmjena dokumentacije između privrede, građana i javnog sektora.

Kokotova je istakla da su domaća preduzeća izuzetno zainteresovana za proces digitalizacije, jer nove tehnologije koje uvode u svoju proizvodnju i pružanje usluga zahtijevaju digitalne alate, bilo da se radi o softverima ili mašinama i opremi koja sadrži softvere i digitalizovane procese.

"Naša privreda je izvozno orijentisana i zavisna. Preduzeća imaju dosta partnera u inostranstvu ili rade dio poslova za strane firme i to nalaže ulaganje u opremu i tehnologije", pojasnila je Kokotova.

Ona je napomenula i da je Vlada Republike Srpske prije nekoliko godina opredijelila sredstava za osavremenjivanje tehnoloških procesa u privredi, a ove godine je izdvojen dio sredstava i za digitalizaciju u privrednim društvima.

Kokotova je precizirala i da su na lokalnom novou počela da se primjenjuju neka od digitalnih rješenja i navela primjer projekta razvoja javno-privatnog partnerstava, u kome je Komora partner, a finasira ga Vlada Njemačke.

"Јedan projekat se odnosi na uvođenje čet bot aplikacije u lokalne samouprave u koji su uključene gradske uprave Bijeljine i Laktaša", navela je generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske.

Ona je pojasnila i da je zaživjela i ideja virtuelnog asistenta, koji se zove "MIA" u lokalnim samoupravama, a posredstvom koga je moguća komunikacija i podnošenje određenih zahtjeva, kao što su izvodi iz matičnih knjiga ili uvjeranja o državljanstvu ili da se postavi pitanje o određenim procedurama i šta je neophodno od neke dokumenatacije.

Kokotova je dodala da su u okviru tog programa obezbijedili za četiri lokalne samouprave u Srpskoj softver za upravljanje poljoprivrednim zemljištem koje je u nadležnosti lokalne samouprave, a posredstvom koga mogu da prate šta zakupac ili koncesionar radi sa tom zemljištu.

"Taj softver obezbjeđuje i sve potrebne informacije u vezi sa usjevima, od meteoroloških prilika, vlažnosti zemljišta, temperature, stepena razvoja biljke, što je vrsta digitalizacije koja pomaže i poljoprivrednim proizvođačima i lokalnoj samoupravi da zna šta se dešava na terenu", istakla je Kokotova.