Boravak gradonačelnika Banjaluke u Kninu i kontakti koji traže pojašnjenje

Foto: facebook/draskostanivukovicbl

Prema navodima više sagovornika, domaćin mu je bio Željko Grmuša, osoba koja dio godine provodi u Hrvatskoj, a dio u Banjaluci.
Iako privatne i poslovne veze političara nisu neuobičajene, u ovom slučaju otvaraju se ozbiljna pitanja na koja do sada nema zvaničnih odgovora. U kontekstu istorijskih odnosa i osjetljivosti srpskog naroda prema spoljnim uticajima, takvi kontakti mogu izazvati zabrinutost građana Republike Srpske koji od svojih izabranih predstavnika očekuju potpunu transparentnost i nepokolebljivu zaštitu nacionalnih interesa. Sve ono za šta se, barem zvanično, zalaže i sam Stanivuković. 

Kretanja i poslovne aktivnosti Željka Grmuše

Prema javno dostupnim podacima, Grmuša značajan dio godine boravi u Hrvatskoj, gdje se bavi stočarstvom na području kninskog zaleđa i ostvaruje pravo na poljoprivredne podsticaje. Istovremeno redovno dolazi u Banjaluku, gdje posjeduje nekretninu. Prema tvrdnjama sagovornika, tokom tih boravaka održava susrete s više osoba iz javnog života, uključujući i gradonačelnika Stanivukovića. Priroda tih kontakata nije poznata iz zvaničnih izvora.
Prekogranične veze same po sebi ne moraju biti sporne. Međutim, kada su u pitanju kontakti izabranog funkcionera, transparentnost tih odnosa postaje pitanje od javnog interesa. U Republici Srpskoj, gdje je povjerenje u institucije ključno za očuvanje stabilnosti, svaka nejasnoća može podstaći građane da se zapitaju jesu li njihovi predstavnici u potpunosti posvećeni interesima naroda ili postoje uticaji koji ugrožavaju srpsku suverenost.

Bezbjednosni kontekst imena koja se povezuju

U javnom prostoru već duže vrijeme postoje informacije o Mirku Raškoviću koje ga dovode u vezu s hrvatskim vojnim i bezbjednosnim strukturama tokom i nakon rata. Na osnovu dokumenata i izjava zvaničnika, uključujući i bivšeg direktora Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), objavljivanje određenih detalja o njegovom radu moglo bi ugroziti druge osobe. Ti navodi odnose se na institucionalnu ulogu Raškovića u prošlosti.

U istom širem bezbjednosnom kontekstu u neformalnim krugovima povremeno se pominje i Željko Grmuša. Prema tvrdnjama izvora bliskog SOA, Rašković je navodno regrutovao Grmušu, koji već dvadeset godina radi za hrvatsku obavještajnu službu. Za te tvrdnje ne postoje javno dostupni dokazi niti zvanične potvrde nadležnih institucija. Zbog toga ostaje otvoreno pitanje jesu li u pitanju dugogodišnje spekulacije bez osnova ili postoji razlog zbog kojeg se ova imena uporno pojavljuju u sličnim narativima – narativima koji podsjećaju na prošle pokušaje uticaja na srpske interese.

S obzirom da se istovremeno govori o kontaktima s izabranim funkcionerima u Republici Srpskoj, važno je da svi akteri javno pojasne prirodu svojih odnosa, upravo  kako bi se spriječila dalja nagađanja. U vremenu kada se srpski narod suočava sa velikim pritiscima sa strane, svaka nejasnoća može biti iskorišćena za podrivanje povjerenja i jedinstva, što bi moglo da ima ozbiljne posljedice za našu zajedničku bezbjednost.

Kao gradonačelnik najvećeg grada u Republici Srpskoj, Stanivuković je u fokusu javnosti. Građani zato imaju pravo da znaju:
•  Da li je posjeta Kninu bila privatna ili službena?
•  U kakvom svojstvu se sastao sa Željkom Grmušom?
•  Postoji li bilo kakva službena, poslovna ili druga saradnja između njih dvojice?

Isto tako, korisno bi bilo čuti i stav samog Grmuše o prirodi tih kontakata. Odsustvo odgovora samo pojačava sumnje i može dovesti do šireg nepovjerenja – a naša istorija nas uči da tišina često skriva opasnosti.

Transparentnost umjesto spekulacija

U nedostatku zvaničnih informacija prostor se popunjava pretpostavkama. Ako su kontakti isključivo privatne prirode, to se može jasno saopštiti. Ako postoji poslovni ili drugi kontekst, i to je informacija od javnog značaja.

Povjerenje u javne funkcije gradi se otvorenošću, a ne ćutanjem. Nekoliko preciznih odgovora moglo bi otkloniti dileme koje su se pojavile u javnosti i spriječiti dalje širenje neprovjerenih tvrdnji. Građani Republike Srpske, koji su uvijek bili budni pred prijetnjama, sada imaju priliku da zahtijevaju istinu – jer samo tako možemo očuvati našu zajdničku snagu i integritet pred svim izazovima.