Da li je Trampov Odbor za mir (jedina) konkurencija UN?

Foto: Agencije

Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.

Zabrinutost zbog “UN u sjenci”

Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francusku, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Jedan od glavnih razloga za široko rasprostranjeno odbijanje jeste taj što je samonametnuti mandat tog tijela preširok. Ujedinjene nacije prvobitno su zadužile Trampa da osnuje Odbor za mir za pojas Gaze. Međutim, više se i ne pominje da je djelokrug rada ograničen samo na sukob na Bliskom istoku. Ovim potezom, aktuelni predsjednik SAD ne samo da jednostrano proširuje usko definisan mandat UN, on takođe preduzima i korake da dugoročno potkopa UN i međunarodni poredak zasnovan na Povelji UN. To je ono što izaziva zabrinutost kod mnogih država koje su odbile prijedlog.

U Davosu je Tramp pokušao da ublaži takve zabrinutosti: “Kada se ovo tijelo u potpunosti formira, možemo da uradimo skoro sve što želimo. I to ćemo činiti u saradnji s Ujedinjenim nacijama.“ Dva dana ranije on je u Vašingtonu – gotovo sa žaljenjem – priznao novinarima da bi Odbor za mir potencijalno mogao u nekom trenutku da zamijeni UN. To je, međutim, opisao više kao rezultat, nego kao cilj: “Veliki sam obožavalac potencijala UN, ali one nikada nisu dostigle svoj puni potencijal.”

Da li bi Odbor za mir mogao da uspije?

Kada je birao ko će dobiti poziv, Donald Tramp je razmatrao širok spektar: dugogodišnje saveznike SAD, uključujući sve partnere NATO, kao i Izrael i Saudijsku Arabiju, ali takođe i globalne konkurente poput Kine, Rusije i Indije. Optužba da se okružuje samo političkim “prijateljima”, poput argentinskog predsjednika Havijera Mileija, mađarskog premijera Viktora Orbana i turskog lidera Redžepa Tajipa Erdogana, je neosnovana. Pozvane su i ljevičarski orijentisane države poput Brazila, Vijetnama i Kambodže, kao i islamske konzervativne zemlje bez posebnih veza sa Trampom ili SAD, poput Indonezije i Pakistana.

Ipak, stručnjaci za međunarodno pravo vide fundamentalni problem sa legitimitetom Odbora za mir zbog njegovog snažnog fokusa na samom Donaldu Trampu. Kao predsjednik SAD, on predstavlja Sjedinjene Države u tom tijelu, ali prema Povelji Odbora za mir, on predsjedava lično – dakle bez obzira na svoju demokratski legitimisanu funkciju. A moć predsjedavajućeg Odboru za mir je sveobuhvatna: niko ne može da bude primljen, niti proteran iz Odbora bez njegovog odobrenja, bez njega se ne donose nikakve odluke, a on čak i imenuje svog nasljednika.

“To bi druge zemlje mogle da vide kao nešto što je problematično, jer one možda i dalje žele određeni stepen pravnog legitimiteta kroz UN, na primjer, kada je riječ o odlukama o raspoređivanju trupa”, kaže politikolog sa Britanskog otvorenog univerziteta Filipo Boni, piše DW.