Banjaluka: budžet sve veći, odgovori sve manji

Foto: Centralni portal

Analiza gradskog budžeta u periodu od 2020. do 2026. godine otvara brojna pitanja o prioritetima, transparentnosti i stvarnim efektima potrošnje javnog novca.

Prema dostupnim budžetskim podacima, rashodi za bruto plate u Gradskoj upravi porasli su sa oko 19 miliona konvertibilnih maraka u 2020. godini na približno 30 miliona u 2026. godini. Riječ je o povećanju od oko 11 miliona maraka na godišnjem nivou. Iako su iz gradske administracije u više navrata isticali potrebu za jačanjem kapaciteta, javnost do danas nije dobila jasnu strukturu tog rasta, niti odgovor na pitanje koliko je novih radnih mjesta otvoreno i da li je povećanje troškova rezultiralo boljim uslugama za građane.

Istovremeno, brojni problemi koji direktno utiču na svakodnevni život stanovnika Banjaluke ostaju neriješeni. Saobraćajne gužve, stanje lokalnih puteva, održavanje javnih površina i sporost administracije i dalje su među najčešćim primjedbama građana. Upravo taj jaz između rastućih rashoda i ograničenih rezultata izaziva sumnju u efikasnost upravljanja gradom.

Dodatnu pažnju privlači rast izdvajanja za takozvane stručne usluge, koji je, prema budžetskim dokumentima, povećan za gotovo 185 odsto u odnosu na 2020. godinu. U praksi, ova stavka podrazumijeva angažovanje spoljnih konsultanata i različitih usluga, ali konkretni efekti tih ulaganja nisu jasno predstavljeni javnosti. Kritičari upozoravaju da se na taj način odgovornost sve češće prebacuje sa izabranih funkcionera na neimenovane „stručnjake“, bez jasne političke odgovornosti.

Još veće nedoumice izaziva nagli rast takozvanih ostalih neklasifikovanih rashoda, koji su uvećani za više od 180 odsto. Riječ je o budžetskoj kategoriji koja, zbog svoje širine, zahtijeva poseban nivo transparentnosti. Međutim, u javnim raspravama o budžetu ova stavka je ostala nedovoljno pojašnjena, što dodatno podstiče sumnje u način raspodjele sredstava.

Poseban fokus javnosti usmjeren je na budžet gradonačelnika, koji je sa nešto više od 300 hiljada maraka u 2020. godini porastao na gotovo 1,9 miliona maraka u 2026. godini. To predstavlja povećanje od skoro 600 odsto. U isto vrijeme, izdvajanja za sport, kulturu i poljoprivredu bilježe stagnaciju ili realni pad kada se uporede sa rastom troškova života. Za mnoge, ovaj disbalans simbolizuje promjenu prioriteta u kojoj se više pažnje posvećuje funkcionisanju kabineta nego sistemskoj podršci sektorima od šireg društvenog značaja.

Povećanje sredstava za tekuće održavanje infrastrukture gradska vlast predstavlja kao pozitivan pomak. Međutim, dio stručne javnosti upozorava da je riječ o zakasnjeloj reakciji na probleme koji su se godinama gomilali zbog izostanka dugoročnog planiranja i sistemskih ulaganja.

Budžet, kao ključni dokument javne politike, jasno pokazuje šta su stvarni prioriteti vlasti. U slučaju Banjaluke, brojke sve češće otvaraju pitanje da li se grad vodi kao složen sistem u interesu građana ili kao platforma za politički marketing i personalizaciju vlasti. Odgovor na to pitanje, smatraju analitičari, u velikoj mjeri će odrediti pravac razvoja grada u godinama koje dolaze.