Bogojavljenje – veliki praznik vjere, plivanje za Časni krst i snažna narodna vjerovanja

Foto: SPC

Bogojavljenje obilježava događaj kada je Sveti Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista, a tom prilikom se, prema hrišćanskom učenju, prvi put objavila Sveta Trojica – Bog Otac, Sin i Duh Sveti. Duh Sveti se, kako je zapisano, spustio na Hrista u obliku goluba, dok se sa nebesa čuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji“.

Na ovaj praznik u svim pravoslavnim hramovima osveštava se bogojavljenska vodica, koja se nosi kući i čuva tokom cijele godine. Vjeruje se da se ova voda nikada ne kvari, da je ljekovita i da štiti dom i ukućane od zla, jer u njoj prebiva sila Duha Svetoga.

Na Bogojavljenje se vjernici tradicionalno pozdravljaju riječima: „Bog se javi!“ ili „Hristos se javi!“, a odgovara se: „Vaistinu se javi!“. Bez obzira na to u koji dan u sedmici padne, na Bogojavljenje se ne posti, a ovim praznikom završavaju se i takozvani nekršteni dani koji počinju Božićem. Po narodnom običajnom kalendaru, od danas počinju i dani pogodni za vjenčanja.

Posebno mjesto u obilježavanju praznika ima plivanje za Časni krst, običaj koji se održava u mnogim gradovima i mjestima. Pliva se 33 metra, što simbolizuje broj godina života Isusa Hrista. Prema narodnom vjerovanju, na Bogojavljenje se valja okupati u rijeci radi zdravlja i snage.

Narodna vjerovanja vezana za ovaj praznik duboko su ukorijenjena. Vjeruje se da se u noći uoči Bogojavljenja „otvaraju nebesa“ i da tada treba zamisliti jednu želju, jer će se, kako se kaže, sigurno ispuniti. Neudate djevojke, prema običaju, stavljaju ogledalce pod jastuk, vjerujući da će u snu vidjeti budućeg muža.

Bogojavljenje se smatra jednim od najsnažnijih praznika u pravoslavlju, jer simbolizuje objavu vjere, početak Hristove misije i potvrdu tajne Svete Trojice, koja predstavlja temelj hrišćanskog učenja.