Iran upozorio Katar i Saudijsku Arabiju: Ako bude napadnut, gađaće američke ciljeve u Zalivu

Foto: Agencije

U razgovoru za Euronews, Kamrava je rekao da potvrda Katara da je dio američkog vojnog osoblja izmješten iz vazduhoplovne baze Al Udeid – najveće američke baze na Bliskom istoku – predstavlja jasan signal rastuće zabrinutosti u zalivskim državama da bi tenzije između Vašingtona i Teherana mogle prerasti u otvoreni sukob.

Katarsko Ministarstvo spoljnih poslova ranije je upozorilo da bi dalja eskalacija bila „katastrofalna“, a Kamrava smatra da je takva procjena potpuno realna.

„Mislim da je to tačna procjena. S obzirom na promjenjenu geostratešku dinamiku u regionu, nalazimo se pred izuzetno složenim i opasnim scenarijima“, rekao je Kamrava.

Iako Doha naglašava da su pomjeranja američkog osoblja u bazi Al Udeid isključivo preventivna i da ne ukazuju na neposrednu prijetnju, Kamrava upozorava da centralna uloga te baze čini Katar posebno ranjivim ukoliko kriza eskalira.

„Ovo je krajnje uznemirujuće, posebno za sve nas koji živimo u regionu. Iran je formalno obavijestio vladu Katara, ali i vladu Saudijske Arabije, da će gađati američke ciljeve u tim zemljama“, naglasio je on.

Kamrava smatra da su se iranske opcije znatno suzile nakon sloma takozvane „osovine otpora“, što Teheran gura ka direktnijim oblicima odmazde.

„Sada, kada osovina otpora praktično više ne postoji, Iranci se okreću balističkim raketama. Više ne mogu da napadaju Amerikance posredno, na nekom udaljenom ratištu – sada će gađati direktno američke ciljeve“, rekao je Kamrava.

On upozorava da bi u slučaju američkog udara na Iran, iransko rukovodstvo imalo veoma malo političkog prostora da ne odgovori.

„Politički gledano, iranska vlast jednostavno ne može sebi da priušti da ne reaguje. Ne može da podnese unutrašnje političke troškove ako ostavi utisak da nije sposobna da uzvrati“, istakao je on.

Podsjećajući na ranije sukobe, uključujući ubistvo generala Kasema Sulejmanija 2020. godine i napade na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025, Kamrava naglašava da je iranska odmazda bila konstanta.

„Nema razloga da se vjeruje da bi ovoga puta bilo drugačije. Naprotiv, Iranci bi željeli da pokažu da mogu da zadaju mnogo smrtonosniji udar“, rekao je on.

Kamrava se osvrnuo i na unutrašnju situaciju u Iranu, navodeći da su protesti, koji su počeli zbog ekonomske krize i pada vrijednosti rijala, vremenom dobili šire političke dimenzije.

„Protesti mogu da dobiju sopstvenu dinamiku“, rekao je on, dodajući da, iako su provladine demonstracije trenutno brojnije, „antivladino raspoloženje i bijes građana izuzetno su rasprostranjeni širom zemlje“.

Na kraju, Kamrava upozorava da samo trezvena procjena posljedica može spriječiti dalju eskalaciju sukoba.

„Ne možete napasti Iran i očekivati da se sve tu završi. Ako Iran bude pogođen, on će pogoditi američke ciljeve u regionu. To je realnost sa kojom donosioci odluka moraju da se suoče“, zaključio je on.