Evo šta kažu kladionice: Ko će dobiti Nobela za književnost?

Foto: Agencije

Svakog oktobra, oči globalne kulturne javnosti uprte su u Stockholm, gdje Švedska akademija donosi odluku o dobitniku Nobelove nagrade za književnost. Ta se nagrada, utemeljena oporukom Alfreda Nobela 1895. godine, dodjeljuje za cjelokupni autorski opus, a uz zlatnu medalju i diplomu, laureat dobija i značajan novčani iznos od 11 miliona švedskih kruna, što je otprilike 950.000 evra.

Proces odabira obavijen je velom tajne – nominacije ostaju zapečaćene 50 godina, a jedini prozor u um Akademije predstavljaju spekulacije u medijima i, naravno, liste na kladionicama koje postaju sve popularniji barometar predviđanja.

Prošlogodišnja odluka Akademije savršen je podsjetnik na njenu nepredvidivost. Nagradu za 2024. godinu ponijela je južnokorejska autorica Han Kang, za “svoju intenzivnu poetsku prozu koja se suočava s istorijskim traumama i razotkriva krhkost ljudskog života”.

Njen izbor bio je iznenađenje, s obzirom na to da su joj kladionice dodjeljivale kvotu od čak 33/1. Han Kang, autorka globalno popularnih djela poput “Vegetarijanke” i “Ljudskih djela”, postala je prva Azijatkinja i tek 18. žena koja je osvojila ovo prestižno priznanje.

Dok se čeka objava za 2025. godinu, kladionice su ponovno izbacile svoje liste, a one pokazuju značajne promjene u odnosu na prethodne godine. Na samom vrhu, kao glavni favorit, sada se nalazi australijski pisac Gerald Murnane, autor poznat po svom introspektivnom i metafikcijskom stilu, koji je i proteklih godina bio visoko pozicioniran, a u samom vrhu je i poznati mađarski autor László Krasznahorkai.

Ali, čini se da su kladioničari pomalo izgubili strpljenje s nekim dugogodišnjim favoritima. Kineska avangardna autorka Can Xue, koja je posljednje dvije godine suvereno držala prvo mjesto, sada je pala izvan prvih pet, što analitičari tumače kao znak da je njen trenutak možda prošao. Sličan pad bilježi i kanadska književna ikona Margaret Atwood, čije su šanse, prema kladionicama, osjetno manje nego prije.

Ovogodišnje liste donijele su i neka nova, uzbudljiva imena. Visoko se popela još jedna australijska autorka, Alexis Wright, čiji rad istražuje istoriju i mitologiju australijskih Aboridžina. Pravo iznenađenje je i pojava meksičke spisateljice Cristine Rivere Garze među vodećim kandidatima, što neki vide kao siguran znak da neko iz uskih krugova ima informaciju više. Naravno, tu su i neizostavna imena koja se godinama provlače kroz spekulacije. Japanski pisac Haruki Murakami i dalje je prisutan pri vrhu, kao vječni kandidat publike čija ga globalna popularnost drži relevantnim, iako ga Akademija uporno zaobilazi. Među imenima s manjim, ali postojećim šansama ponovo se našao i američki muzičar Paul Simon, što mnogi vide kao simpatičan, ali nerealan odjek odluke da se nagrada 2016. dodijeli Bobu Dylanu.

Iako su liste na kladionicama zabavan vodič kroz književna nagađanja, iskustvo nas uči da ih treba uzimati sa zrnom soli. Akademija je u prošlosti često nagrađivala autore koji su bili potpuno izvan radara šire javnosti, poput tanzanijskog pisca Abdulrazaka Gurnaha 2021. godine, čiji izbor gotovo niko nije predvidio. Pobjeda Han Kang prošle godine samo je potvrdila to pravilo. Moguće je da će Akademija i ove godine iznenaditi, birajući autora koji nije među prvih deset na listama, ili se pak odlučiti za “siguran” izbor i nagraditi nekog od dugogodišnjih kandidata, prenosi vecernji.hr.