Koliko su naši podaci zaštićeni: Top 10 GREŠAKA koje pravimo na internetu i kako nas mogu SKUPO KOŠTATI

Foto: Agencije

Dok nam digitalne tehnologije olakšavaju svakodnevicu, one istovremeno otvaraju prostor za nove rizike, među kojima je jedan od najozbiljnijih ugrožavanje privatnosti i bezbjednosti ličnih podataka.

Sve više se postavlja pitanje: Koliko su naši podaci zaista zaštićeni u virtuelnom svijetu?

Iz MUP RS za Srpskainfo kažu da su podaci građana u digitalnom svijetu zaštićeni onoliko koliko ih sami zaštite.

-Postoji više načina koje nepoznate osobe koriste kako bi prevarile građane i na taj način došle do njihovih ličnih podataka ili novca. Neke od preporuka su da nikada i nikome ne otkrivate svoje lozinke i pin kodove i ne ostavljajte vaše lične podatke na internet stranicama do kojih ste došli preko linkova koje ste dobili putem imejl poruka. Nikada nemojte koristiti javne računare za pristup bankovnim računima gdje je potreban unos imena i lozinke, a aplikacije i programe uvijek preuzimajte iz pouzdanih izvora. Isto tako, obratite pažnju na sumnjive mejl poruke i priloge koji dobijate u prilogu mejla ili putem raznih foruma i četova – kažu iz MUP RS za Srpskainfo.

Saša Mrdović, profesor sigurnosti na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, rekao je za Srpskainfo da bi građani trebali posebnu pažnju obratiti na to s kim dijele lične podatke.

-Kada kažemo naši podaci, jedan dio naših podataka stoji u nekim državnim bazama, kao što su IDDEA baze, zatim baze u MUP-ovima i slično. I one su zaštićene, čini mi se, na relativno adekvatan način. Dosta podataka naših građana postoji na Fejsbuku, Instagramu, Vocapu, Guglu i slično. Tu građani često svoje podatke javno dijele, ne zaštite ih na adekvatan način u smislu da kontrolišu ko ima pristup tim podacima. Ti podaci mogu biti zloupotrebljeni na način da neko dođe do informacija o vama koje vi ne biste željeli, odnosno niste pazili gdje ste ih objavili, ili da se iskoristi neka vaša fotografija da se prikažete u nekoj situaciji u kojoj u stvari niste bili. Sa napretkom vještačke inteligencije postaje sve lakše proizvesti lažne slike i video‑zapise samo na osnovu jedne fotografije – kaže Mrdović.

Dobra lozinka

Kada je riječ o zaštiti, smatra da je najvažnija stvar – povjerenje.

-Šta to zapravo znači? Da pazimo kome dajemo svoje podatke. Svi vaši podaci na društvenim mrežama su zaštićeni sa lozinkom. Dakle, važna stvar koju morate imati jeste dobra lozinka. Takođe, važno je i da vaš telefon ili računar redovno ažurirate. Samim tim, dobrim lozinkama i redovnim ažuriranjem, već ste smanjili šanse da vaši podaci budu ugroženi. Treća važna stvar jeste da ne nasjedate na prevare. Ako nešto izgleda previše dobro, to vjerovatno nije tačno– poručuje Mrdović.

Dejan Lučka, direktor Centra za ljudska prava u Banjaluci, smatra da zaštita podataka na internetu zavisi od više faktora.

-Velike platforme poput Gugla, Mete, ByteDensa ili različitih aplikacija ulažu ogromna sredstva u sigurnosne sisteme, ali istovremeno prikupljaju i koriste velike količine naših podataka za svoje svrhe. Znate već onu floskulu da ukoliko nešto koristite na internetu besplatno, vi to plaćate svojim podacima. Međutim, lokalni nivoi zaštite kod nas su, na primjer, mnogo slabiji nego kod ovih velikih tech kompanija budući da institucije i određene kompanije kod nas često imaju zastarjele IT sisteme i generalno slabe sisteme zaštite, pa baze građana lako postaju meta napada. To znači da su podaci građana, od zdravstvenih do obrazovnih, ranjivi na napade i kasnije iskorišćavanje. Istovremeno, sajber kriminalci na nekom manjem nivou koriste i fišing poruke, lažne linkove i krađu lozinki ka pojedincima i kompanijama kao već ustaljene metode napada – pojašnjava Lučka.

Kako kaže, podaci na internetu nisu u dovoljnoj mjeri sigurni kada je riječ o sajber napadima i njihovoj eksploataciji.

-Veliki dio sigurnosti ipak zavisi i od samih korisnika. Mnogi koriste slabe lozinke, dijele previše informacija javno ili ne prepoznaju lažne poruke i linkove, što sajber kriminalci najčešće koriste. Mislim da se ne treba pretjerano pouzdati u zakonsku zaštitu i da je najbolji način za zaštitu podataka oprez i lična digitalna higijena, od korišćenja jakih lozinki, dvofaktorske autentifikacije, pa do obazrivosti u dijeljenju informacija, ka internetu ali i ka institucijama, koje nažalost nekada takođe uzimaju previše naših podataka – rekao je Lučka.

Sajber kriminal
Od početka ove godine, pa do kraja avgusta, MUP RS evidentirao je 124 krivična djela koja su izvršena korištenjem informacione tehnologije, što je za 2,4 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine kada je evidentirano 127 krivičnih djela.

-Nadležnim tužilaštvima podneseno je 99 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu protiv 111 osoba, a najzastupljenija krivična djela iz ove oblasti su prevara, pranje novca, ugrožavanje sigurnosti, iskorištavanje djece za pornografiju, iznuda, neovlašten pristup zaštićenom kompjuteru i kompjuterskoj mreži – rekli su iz MUP RS.

Provedeno je 13 operativnih akcija, od kojih je 10 međunarodnog karaktera. Neke od najvažnijh akcija su međunarodna akcija “Mozaik 2025“, koja je sprovedena sa ciljem otkrivanja i dokazivanja krivičnog djela iskorištavanje djece za pornografiju, međunarodna akcija „Tips“ koja je realizovana sa ciljem otkrivanja i dokazivanja krivičnih djela prevara, iznuda i pranje novca, zatim „Cumberland RS“, akcija međunarodnog karaktera, koja je sprovedena sa ciljem otkrivanja i dokazivanja krivičnog djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.

Realizovana je i međunarodna akcija „Fake Bet“  sa ciljem otkrivanja i dokazivanja krivičnih djela prevara, pranje novca i Iznuda, te akcija “Sistem 2025” koja je imala za cilj otkrivanje krivičnog djela iskorištavanje djece za pornografiju.