Najbogatije zemlje EU održavaju tajni sastanak u Beču

Foto: Agencije

Ovo je prvi put da su se visoki zvaničnici iz bogatijih članica EU – uključujući Francusku, Njemačku i nordijske zemlje – našli za istim stolom kako bi razradili strategiju vezanu uz prijedlog budžeta Evropske komisije vrijedan 1,816 biliona evra. Cilj sastanka je stvoriti jedinstven stav prije početka pregovora sa zemljama poput Poljske, Španije i Italije, koje se zalažu za veću potrošnju, naročito u poljoprivredi i finansiranju siromašnijih regija.

Pripreme za pregovaračku bitku
Otkako je budžet predstavljen 16. jula, zvaničnici su imali tek dovoljno vremena da prođu kroz stotine stranica dokumentacije i počnu zbrajati koliko bi njihove zemlje mogle dobiti, a koliko izgubiti prema novom planu potrošnje. Iako su službeni pregovori tek na početku, iza kulisa se već naveliko radi. Na sastanku u Beču neće biti ministri, već državni službenici, dok će se ministri o budžetu ponovno oglasiti u oktobru.

Tokom svih budžetskih pregovora, zemlje sa sličnim interesima udružuju se kako bi razvile zajedničke strategije, održavale sastanke s Komisijom i podijelile zadatke poput testiranja formula za dodjelu novca. Krajnji cilj je nadmudriti suparnički tabor i usmjeriti ogroman budžet EU prema vlastitim prioritetima. Poljski poslanik u Evropskom parlamentu i bivši komesar za budžet Janusz Lewandowski to je slikovito opisao: “U fudbalskom smislu, ovo je prekid. To je nešto normalno”.

Podjela na dva tabora
Umjesto da se svaka bori za sebe, 27 članica EU grupiše se u dva glavna tabora. S jedne strane su bogati “neto uplatioci” – od Švedske do Francuske – koji u budžet uplaćuju više nego što iz njega primaju i uglavnom se zalažu za manji budžet. Njima suprotstavljen je tabor poznat kao “Prijatelji kohezije”, široki savez južnoevropskih i istočnoevropskih zemalja, uključujući Italiju, Španiju i Poljsku, koje favorizuju veći budžet, posebno kada je riječ o “kohezijskim fondovima” za podršku siromašnijim regijama.

Naravno, postoje i razlike unutar samih tabora. Na primjer, Francuska i Holandija, obje neto uplatiteljice, imaju drastično različite stavove o dugu na nivou EU – Pariz ga podržava, dok mu se Haag protivi. Kada je riječ o poljoprivrednim subvencijama, Francuska je bliža Poljskoj nego nekim članicama vlastitog kluba.

Ko vodi igru?
Skupinu koja se sastaje u Beču predvode dvije najmoćnije države EU. “Na kraju, Francuska i Njemačka se dogovore o brojci, a mi pudlice slijedimo”, rekao je diplomat EU iz jedne od zemalja neto uplatiteljica, koji je želio ostati anoniman. U drugom taboru, Poljska tradicionalno preuzima vodstvo kao najveća primateljica novca iz proračuna EU.

Međutim, decenijama star savez Varšave i Budimpešte narušen je zbog poteza mađarskog premijera Viktora Orbana, čije je demokratsko nazadovanje dovelo do toga da je Komisija Mađarskoj uskratila milijarde evra. To je otvorilo prostor mediteranskim zemljama da preuzmu jaču koordinacijsku ulogu unutar koalicije.

Evropska komisija će lobirati kod nacionalnih vlada da se drže što bliže njenom izvornom prijedlogu. U nadolazećim mjesecima, komesar za budžet Piotr Serafin – bivši poljski predstavnik pri EU koji Vijeće poznaje “kao svoj džep” – posredovaće u razgovorima između dva tabora. Iskusni pregovarač Lewandowski smatra da se komesar mora voditi načelom “divide et impera [podijeli pa vladaj] umjesto da konsolidira blokove”. Savjetovao je Serafinu, koji je bio njegov pomoćnik, da “pristupa zemljama jednu po jednu… umjesto da se suočava s dvije velike grupe”, jer to slabi pregovaračku moć država članica u odnosu na Komisiju.

Iako su pred vratima teške i dramatične rasprave, pregovarači su sigurni u nekoliko stvari. “Ovaj prijedlog Komisije neće biti konačan, svi će se morati malo pomjeriti… Ali dogovor je uvijek postignut, pa ćemo i ovaj put uspjeti”, zaključio je Stefan Imhof iz austrijskog ministarstva finansija, prenosi Index.hr.